U spisku svih reprograma koji ekskluzivno objavljuje CAPITAL.ba, sa pojedinim firmama je sklopljeno više sporazuma, a nekoliko firmi nepoštuje sklopljeni ugovor.
Celeks Banjaluka ima tri ugovora još iz 2004. godine, ali redovno obaveze izmiruje.
Ubjedljivo prva na listi je Rafinerija nafte Brod koja ima ugovor o reprogramu težak 126 miliona maraka. Rafinerija ulja ima reprogram na 566 hiljada KM. Rusi još nisu počeli otplaćivati dug, jer imaju grejs period do polovine 2014. godine.
Trećoj ruskoj firmi banjalučkom Nestro Petrol-u reprogramirano je 10,5 miliona KM. Njima je grejs period istekao 01. jula 2011. godine, ali još nisu platili ni jedne rate.
Banjalučka Elektrokrajina ima ugovor na čak 15,7 miliona maraka, a do sada je otplatila trećinu duga.
„Velik broj reprograma se uredno vraća, oni koji to ne čine raskidamo ugovor i aktiviramo hipoteku ili bankarsku garanciju, u zavisnosti šta je obezbjeđenje“, kaže Zora Vidović direktorica Poreske uprave RS.
„Swisslaion IAT“ Trebinje mora da otplati po reprogramu još osam miliona KM, a Fabrika glinice Birač devet miliona maraka. Balkal Banjaluka ima reprogram na dva miliona ali ne poštuje ugovor. Prema spisku to ne čini ni „Alumina“ Kneževo, niti Robna kuća Boska. Prema Ugovoru sa Poreskom upravom, grejs period RK Boska je istekao polovinom 2010. godine, međutim do danas nije platila ni feninga od 4,4 miliona KM. Univerzitet u Banjaluci duguje 418 hiljada maraka. Zanimljivo, ugovor o reprogramu sa Univerzitetom je potpisan posljednjeg dana 2011. godine.
Željeznice imaju jedan reprogram od oko miliona maraka, a fudbalski klub „Borac“ na 2,7 miliona KM.
Najveći broj sporazuma o reprogramu sklopljen je u Poreskom centru Banjaluka 65, slijedi Istočno Sarajevo sa 32, Prijedor i Doboj sa po 29 sporazuma, Bijeljina 24, Zvornik 17 i Trebinje 16.