Na desetom mjestu ipak nije neki proizvođač struje, već druga najveća zrakoplovna kompanija u Europi – Ryanair. Tijekom dva leta godišnje unutar Europe bude već emitirano preko polovice od 2,7 tona CO2 koliko, prema ocjeni Savjetodavnog vijeća njemačke Vlade, iznosi maksimalni podnošljivi godišnji iznos po glavi stanovnika, piše Deutsche Welle.
Upravo Ryanair svojim jeftinim letovima ima znatan doprinos u tome da se u Europi i širom svijeta tako veliki broj ljudi odlučuje za putovanje zrakoplovom Zastupnici Kršćansko-socijalne unije (CSU) u njemačkom Bundestagu sada očito žele započeti rat protiv cijena niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija:
"Karta od devet eura za ciljevi u Europi nema nikakve veze ni s tržišnom privredom ni sa zaštitom klime", rekao je Alexander Dobrindt (CSU) za Bild-Zeitung.
Na avionsku kartu ispod 50 eura bi, prema njegovom mišljenju, trebalo uvesti "kazneni porez".
Uvođenje jednog takvog poreza je, doduše, skoro pa nemoguće. No unatoč tome se postavlja pitanje: je li odzvonilo dobu jeftinih letova?
Karte su već poskupjele
Povijesno gledano, niskobudžetne zrakoplovne kompanije su produkt EU-a koji je od 1987. godine u više koraka liberalizirao europski zračni promet i omogućio ulazak privatnim kompanijama na tržište. Tijekom godina su se potrošači navikli na niske cijene. Od prije nekoliko godina je stanje na tržištu niskobudžetnih letova ipak postalo kompliciranije. Kompanije poput Air Berlina, Germaniije ili WOW Aira u jednom trenutku više nisu mogle ići u korak s drugima i proglasile su bankrot. Karte su već poskupjele, potvrđuje Frank Fichert, profesor turizma i prometa na Visokoj školi Worms. "Ideja da svatko leti za 9,99 eura je pogrešna", kaže on u razgovoru za DW. "
(Ovu) cijenu plaća mali broj ljudi, a i oni za povratni let vjerojatno plaćaju znatno više", kaže on. Kada je riječ o ovakvim cijenama obično se radi o malom kontingentu karata koje bivaju financirane preko znatno skupljih preostalih karata. U Ryanairu prosječna cijena karte po letu iznosi 40 eura, u prosjeku su još kupljene dodatne usluge kao što su usluge za kofer ili rezerviranje sjedala u visini od 15 eura po letu.
"Ako s Ryanairom letite na neku destinaciju i natrag, onda u prosjeku plaćate 110 eura", kaže Fichert. "Ne smije se zaboraviti da tarifa od 9,99 eura kao i svaka primamljiva ponuda ima jak reklamni učinak", kaže ovaj ekspert. "Znate da Ryanair uvijek ima ponude za 9,99 eura, onda pronađete samo jednu za 29,99 i unatoč tome kupite kartu".
Također, što je bliže termin leta, to su cijene veće. U zračnom prometu nastaju vrlo visoki fiksni troškovi, na primjer za same avione, osoblje i gorivo. Zbog toga kompanije mogu profitirati samo ako su avioni u određenoj mjeri popunjeni. Troškovi po putniku kao što su aerodromske pristojbe, prema Fichertu, iznose samo mali dio cijene karata. Njemačka osim toga naplaćuje porez za zračni promet u iznosu (po putniku) od 7,38 eura do 41,49 na dužim rutama. Kada je riječ o letovima unutar Njemačke na to dolazi još 19 posto poreza na dodanu vrijednost. Letovi u inozemstvo su toga oslobođeni. Budući da su putovanja zrakoplovom u načelu međunarodni biznis, državi je teško ubirati poreze u prikladnoj visini, a da to za kompanije nema poslovnog učinka na lokaciji poslovanja.
Ako bi Njemačka jednostrano uvela porez na dodanu vrijednost na međunarodne letove onda bi njemački aerodromi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na primjerice Amsterdam, London ili Bruxelles kada je riječ o transfernim letovima: "Onda bi došlo do relativno jakog efekta preusmjeravanja letova", kaže Fichert. Porezi na dodanu vrijednost i za cijelu Europu su uvijek bili povezani s pojedinačnim državama jer se stope razlikuju od države do države. Umjesto toga se već dugo zahtijeva uvođenje poreza na kerozin i Europska komisija tu opciju već preispituje. Međutim kada je riječ o porezu, u Europskom vijeću važi načelo konsenzusa, a zemlje na Sredozemlju, koje su glavne destinacije za odmor, imale bi dobre razloge da spriječe uvođenje poreza:
"Grčka se natječe s Turskom kao odredište za turiste ", kaže Fichert. "Oni bi doduše u tom slučaju imali prihode od poreza, ali i promjenu broja dolazaka turista", kaže on.