Hrvatska je danas donijela odluku o fiksiranju cijena goriva
za sve benzinske pumpe, osim na autoputevima, gdje će doći do rasta I to 13.57
kuna za eurodizel i 14.06 za eurosuper 95.
U Bosni i Hercegovini za sada nema nikakvih reakcija, čak ni
najava da bi se cijena mogla fiksirati.
Tim povodom oglasio se ekonomista Faruk Hadžić koji je još početkom
marta ove godine upozoravao nadležne institucije da se mora usporiti rast
cijene goriva, kroz manje poresko opterećenje, jer će se na taj način usporiti
i lančani rast cijena drugih proizvoda.
Takođe je upozorio da što duže budemo čekali, kasnije će
biti sve bolnije i teže pomoći građanima i privredi.
Naveo je I da je danas u Kantonu Sarajevo, najniža cijena
benzina 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći
i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha.
“Danas ću izaći sa novim prijedlogom kako uticati na
značajno smanjenje cijene goriva u BIH”, naveo je Hadžić dodajući da su u
pitanju dvije su simultane mjere.
Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno
suspendovati akcize na gorivo. Ovo je, navodi, toliko urgentna mjera, da
nikakvi izgovori od strana donosioca odluka nisu mogući. Na ovaj način se,
pojašnjava, smanjuje cijena litre goriva između 0,30 do 0,40 KM zavisno od
vrste goriva.
Druga mjera uključuje obračun PDV ne na trenutnu vrijednost
litre goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM koja je bila prije
godinu dana.
“Pri cijeni od 2,01 KM, država uzima sebi po litri goriva
0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više
cijene goriva, država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litri benzina. Cilj
ove mjere je samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta
cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize. Dakle, ako bi se ova mjera usvojila, cijena litre goriva bi
odmah bila niža za 0,54 KM po litri benzina, ili 2,77 KM. Slično smanjenje bi
se moglo očekivati i po litri dizela”, pojašnjava Hadžić.
Naveo je i da država ne bi imala bilo kakav gubitak ili
smanjenje u naplati indirektnih poreza.
Po osnovu akciza, dodaje, za šest mjeseci bi smanjenje u
naplati bi bilo oko 250 miliona KM.
Podaci UIO BiH pokazuju, navodi dalje hadžić, da su prihodi
od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 miliona KM
ili 23,88% u odnosu na isti period 2021. godine, što znači da su čak i sa
smanjenjem akciza, već sada u plusu gotovo 500 miliona KM, a imaju još za
naplatu sedam mjeseci.
Građanima i privredi, jasan je Hadžić, se mora pomoći, a ovo
je najbolji način da se bude fer prema svima: “Priča da će samo bogati imati
koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auta je vrlo
neozbiljna i ne vrijedi je uopšte komentarisati. Probajte samo zabraniti
registraciju auta sa EUR 1 i 2 normom, pa će te vidjeti koliko je
“bogatih” što voze auta u našoj državi”.