Evropski parlament i Vijeće Evropske unije izglasali su uvođenje naknada za obradu malih paketa koji stižu iz zemalja izvan EU, a nova pravila počinju se primjenjivati od 1. jula.
Kako prenosi portal Times of Malta, to znači da će kupci koji naručuju proizvode od prodavača izvan Evropske unije morati platiti dodatnu carinsku naknadu od tri eura, uz obračun PDV-a.
Ako neko, naprimjer, kupi tri različita proizvoda, poput pantalona, suknje i haljine, oni će se tretirati kao tri odvojena artikla s različitim tarifnim klasifikacijama. Za svaki proizvod obračunat će se posebna carinska naknada od tri eura, što znači dodatnih devet eura carine, uz PDV.
Odluka je donesena kao odgovor na veliki priliv robe koja u Evropu stiže putem kineskih online platformi poput Sheina, Temua i AliExpressa, ali i drugih velikih trgovinskih platformi poput Amazona.
„Ova taksa će također biti uključena u ukupni iznos na osnovu kojeg se obračunava PDV. Zbog toga bi kupovina robe male vrijednosti iz zemalja izvan EU mogla postati skuplja, a proces povrata robe također bi mogao biti pogođen“, saopštila je Carinska uprava Malte.
BiH van sistema, ali ne i bez posljedica
Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU i ove mjere se na nju formalno ne odnose, efekti će se ipak osjetiti.
Trenutno u BiH važi pravilo da su pošiljke vrijednosti do oko 300 KM oslobođene carine i PDV-a, što znači da kupci neće direktno plaćati novu EU naknadu. Međutim, problem nastaje u logistici.
Veliki broj pošiljki za BiH prolazi kroz distributivne centre unutar EU, najčešće u zemljama poput Mađarske ili Njemačke. Uvođenjem dodatnih kontrola i potencijalnih taksi u tim centrima, očekuju se:
- duži rokovi isporuke
- zadržavanja na carinama
- promjene ruta dostave
U praksi, to znači da bi paketi koji su ranije stizali za desetak dana mogli putovati znatno duže.
Šta ovo znači za kupce?
Za građane BiH, online kupovina neće odmah poskupjeti, ali bi mogla postati sporija i nepredvidivija. Platforme bi, s druge strane, mogle prilagoditi poslovanje – bilo kroz povećanje cijena, promjenu logističkih pravaca ili otvaranje novih skladišta izvan EU.
Dugoročno, ostaje otvoreno pitanje hoće li i domaće vlasti slijediti evropski trend i postepeno ukinuti poreske olakšice za male pošiljke.
Za sada, jedno je sigurno: era potpuno “bezbrižne” kupovine sitnica iz inostranstva polako dolazi kraju.