Podsjećaju da je tim FVO boravio u BiH krajem januara, ali posjeta nije rezultirala odobrenjem za izvoz kako su to očekivali zvaničnici državne i entitetskih vlada, udruženja poljoprivrednika i svi učesnici u lancu proizvodnje mlijeka.
Ispraćajući goste, domaćini su najavili da će oni u BiH ponovo doći u septembru, te da je moguće da će tada staviti svoje potpise na željno iščekivanu odluku.
Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH, po procjenama, iznosi oko 90 miliona KM na godišnjem nivou, a blizu 20.000 farmera u BiH, kao i prerađivači mlijeka, zavise od stranog tržišta.
Tomaž Žnidarič, generalni direktor kompanije Lactalis BH u čijem je vlasništvu supermoderna i visokoproduktivna mljekara u Gradačcu, izjavio je za Poslovne novine da odluka FVO komisije kojom se i dalje BiH onemogućava izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU nije bila neočekivana.
Kazao je da, ipak, vjeruje kako će BiH institucije do kraja godine postaviti mljekarski sistem po standardima EU i kako će sljedeća odluka komisije biti pozitivna.
Naglasio je i da mljekarska industrija BiH ima vrijedne brandove i proizvode koji mogu konkurirati na EU tržištu.
”Kao dio najveće svjetske mljekarske grupacije imali smo mogućnost svoje poslovanje unaprijedi pripremti za nove uvjete poslovanja ulaskom Hrvatske u EU. Tako smo optimizirali industrijske aktivnosti, a izvoz orijentirali na zemlje regije: Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, u koje plasiramo gotovo 50 posto svoje proizvodnje iz mljekare u Gradačcu” – rekao je Žnidarič.
Senad Fejzić, vlasnik mljekare Sarajmilk iz Maglaja, za sada nema ambicija da bude izvoznik mlijeka, ali je, kako kaže, s interesovanjem pratio pojedinosti u vezi s izdavanjem spomenute dozvole za bh. izvoznike.
Nadao se, kaže, da će BiH konačno riješiti sve probleme u vezi organizacije veterinarske kontrole, jer je to garancija da su sve stvari u vezi tog biznisa dovedene na nivo kakav se traži u Evropi.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović spada među one kojima je problematika poljoprivredne proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene posebno bliska, s obzirom na njeno iskustvo kao državne ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ovom prilikom podsjetila je da je Bosna i Hercegovina 2001., uz podršku Evropske unije, pokrenula aktivnosti na označavanju životinja po standardima i direktivama EU, što je samo jedan od postupaka na putu za dobivanje dozvole za izvoz mlijeka.
Drugi važan uslov su certificirane laboratorije za kontrolu, a treći je aspekt sigurnosti.
”To podrazumijeva da ne smije biti nelegalne trgovine životinjama, upotrebe nedozvoljenih aditiva, itd. Riječ je, zapravo, o biznisu u kojem mora biti eliminisana svaka vrsta rizika. Taj rizik mora biti isključen i kod plasmana” – istakla je Hadžiahmetović, uz napomenu da se svaki eksces kažnjava eliminisanjem s tržišta na duži rok.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, tvrdi da su proizvođači i prerađivači potpuno spremni za prihvatanje svih zahtjeva i uvjeren je da je mlijeko iz BiH dovoljno kvalitetno za evropsko tržište.
On je izjavio da je posjetio farme u svim državama EU i uvjerio se da je većina objekata u puno lošijem stanju nego farme u BiH, pišu Poslovne novine.