Peking uvodi novi sistem trgovine fizičkim zlatom, ograničava špekulacije i jača međunarodnu poziciju juana u pokušaju stvaranja alternative dolarskom finansijskom sistemu.
Kina ovog mjeseca pokreće jednu od najvećih reformi tržišta zlata u posljednjim decenijama. Istovremeno otvara novi sistem za kliring i poravnanje zlata u Hongkongu i ograničava trgovinu zlatnim sertifikatima za građane, čime želi da smanji špekulacije i dodatno ojača ulogu fizičkog zlata u finansijskom sistemu. Analitičari smatraju da bi ovaj potez mogao predstavljati važan korak ka većoj međunarodnoj ulozi kineskog juana i smanjenju globalne zavisnosti od američkog dolara.
Kina ograničava “papirno zlato” i prelazi na fizičke rezerve
Od 24. jula velike kineske banke, među kojima su Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Poštanska štedionica Kine, obustaviće trgovinu zlatnim sertifikatima za građane.
Time će kineske vlasti praktično favorizovati trgovinu fizičkim zlatom, uz obrazloženje da žele zaštititi građane od velikih finansijskih gubitaka i smanjiti špekulacije na tržištu.
Povod za ovu odluku bio je snažan rast cijene zlata početkom godine, kada je unca premašila 5.300 američkih dolara. Nakon toga uslijedio je pad od oko 20 odsto, zbog čega su brojni mali investitori izgubili značajan dio svoje ušteđevine.
Novi sistem u Hongkongu mijenja pravila tržišta
Istog dana Kina će u Hongkongu zvanično pokrenuti sistem za kliring i poravnanje zlata, koji će raditi u koordinaciji sa Berzom zlata u Šangaju.
Novi sistem raspolagaće trezorima kapaciteta većeg od 2.000 tona zlata i predstavljaće prvi takav finansijski mehanizam izvan zapadnih tržišta.
Za razliku od Londona i Njujorka, gdje značajan dio trgovine čine finansijski instrumenti i zlatni sertifikati, kineski model biće zasnovan prvenstveno na prometu fizičkog zlata.
Cilj Pekinga jeste da cijena zlata u većoj mjeri odražava stvarnu ponudu i potražnju na azijskom tržištu, uz manji uticaj zapadnih finansijskih centara.
Pad povjerenja u dolar podstiče kupovinu zlata
Kina nije jedina država koja posljednjih godina ubrzano povećava zlatne rezerve. Brojne centralne banke širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, u istočnoj Evropi i Africi, intenzivno kupuju zlato.
Razlog je, prema ocjenama ekonomista, sve manje povjerenje u američki dolar.
Na takav trend uticali su zamrzavanje deviznih rezervi pojedinih država, sankcije prema Rusiji, Iranu i drugim zemljama, ali i snažan rast američkog javnog duga, koji je dostigao gotovo 40 biliona dolara.
Istovremeno, mnogi analitičari upozoravaju da bi daljnje zaduživanje i štampanje novca moglo dodatno oslabiti vrijednost američke valute.
Zlato kao temelj jačanja juana
Peking posljednjih godina sistematski povećava zlatne rezerve, dok kineske rudarske kompanije ulažu milijarde dolara u rudnike širom svijeta.
Prema zvaničnim podacima, Kina je između juna 2022. i maja 2024. godine mjesečno uvozila između 160 i 230 tona zlata, dok je od početka ove godine uvoz ponovo značajno povećan.
Paralelno s tim, Kina smanjuje izloženost američkim državnim obveznicama i razvija finansijski sistem koji bi u većoj mjeri bio oslonjen na fizičko zlato.
Pojedini ekonomisti smatraju da je krajnji cilj stvaranje juana kojem će međunarodne banke, investitori i kompanije vjerovati više upravo zbog snažne zlatne podloge.
Daleki istok želi preuzeti primat u trgovini zlatom
Pored Hongkonga, i Singapur razvija infrastrukturu za skladištenje i promet zlata, ulažući u nove trezore i jačanje svoje pozicije na globalnom tržištu.
Ukoliko kineski model uspije, Daleki istok bi u narednim godinama mogao postati glavni svjetski centar trgovine zlatom, uz znatno veći uticaj na formiranje njegove cijene.
Ograničavanjem špekulativne trgovine, jačanjem fizičkih rezervi i razvojem novog sistema poravnanja, Kina pokušava izgraditi alternativni finansijski model koji bi dugoročno mogao smanjiti dominaciju američkog dolara u međunarodnim finansijama.