Tom Korli, računovođa, finansijski planer, govornik i autor, odlučio je da podijeli svoje bogato iskustvo o – bogatima.
On je naime, intervjuisao čak 225 milionera i tako primjetio određene šablone u njihovim navikama.
„Godine 2004. počeo sam da sprovedem petogodišnju studiju „Bogate navike“ kako bih istražio kako najbogatiji ljudi na svijetu razmišljaju o svom novcu. Svaki od 225 milionera koje sam intervjuisao spada u jednu od četiri kategorije“, kaže on za cnbc.com i navodi koje su to kategorije.
Štedljivi investitori
Bez obzira na to koji je njihov posao, štednja i ulaganje čine dio njihove svakodnevne rutine. Oni stalno razmišljaju o pametnim načinima da uvećaju svoje bogatstvo.
Penjači u kompaniji
Penjači rade za veliku kompaniju i posvećuju sve svoje vrijeme i energiju penjanju na korporativnoj ljestvici dok ne steknu viši izvršni položaj — sa izuzetno velikom platom.
Virtuozi
Oni su među najboljima u onome što rade i visoko su plaćeni za svoje znanje i stručnost. Formalno obrazovanje, kao što su stručne diplome (npr. pravo ili medicina), obično jeste uslov.
Sanjari
Svi pojedinci u ovoj grupi jure svoj san – žele da pokrenu sopstveni biznis ili da postanu uspješni glumci, muzičari, autori bestselera. Sanjari vole ono što rade za život, a njihova strast se vidi na njihovim bankovnim računima.
Korli kaže da prvi tip – štedljivi investitor – najmanje rizikuje, barem u poređenju sa ostvarenjem preduzetničkog sna ili umjetničke strasti.
„Ali 88 odsto milionera koje sam intervjuisao reklo je da je štednja posebno ključna za njihov dugoročni finansijski uspjeh. Prosječnom milioneru u mojoj studiji trebalo je između 12 i 32 godine da akumulira neto vijrednost od tri do sedam miliona dolara.“
Korli navodi i koje su tri najčešće navike milionera, a koje svako može da usvoji.
Štednja 20 odsto neto plate
„Svaki štediša-investitor u mojoj studiji konstantno je štedio 20 odsto ili više svoje neto plate, i to svake. Recimo, 10 odsto je odlazilo na penzione račune koje sponzoriše poslodavac, a ostalih 10 odsto je automatski usmjereno na poseban štedni račun. Jednom mjesečno štediše-investitori bi zatim prenijeli svoju akumuliranu mjesečnu štednju od 10 odsto na investicioni račun, recimo, brokerski“, kaže Korli i dodaje i ušteda manjeg procenta od 20 odsto i dalje može da vam pomogne da ostvarite svoje finansijske ciljeve za budućnost.
Redovno ulaganje ušteđevine
Pošto su investitori koji štede dosljedno ulagali svoju ušteđevinu, njihov novac se vremenom povećavao. Kada su počeli, ova složena kamata nije bila mnogo značajna. Ali nakon 10 godina počeli su da akumuliraju značajno bogatstvo. Prema posljednjim godinama njihovog radnog vijeka, bogatstvo štediša-investitora poraslo je u prosjeku na 3,3 miliona dolara.
Što se tiče milionera koji su sledili svoj san i započeli posao, nisu imali mogućnost da ulože svoju ušteđevinu, posebno u ranim fazama ostvarivanja svojih snova.
„Sve što bi uspjeli da uštede oni su koristili kao obrtni kapital da bi finansirali svoj san. Zanimljivo je, međutim, da kada je većina ovih sanjara-preduzetnika postigla uspjeh i bilo kakav kapital, odmah su počeli da ulažu svoju zaradu.“
Izuzetna štedljivost
Jedan od zajedničkih imenitelja za investitore koji štede, penjače u velikim kompanijama i virtuozne milionere koji su sami stekli bila je štedljivost, kaže Korli o svojoj studiji.
„Ovi milioneri počeli su da štede kada su primili prvu platu. A sanjari-preduzetnici to su počeli onog trenutka kada su od svog sna zaradili dovoljno da mogu da počnu da štede i investiraju.“
Biti štedljiv zahtijeva tri stvari, kaže Korli.
Svjesnost – biti svjestan kako trošite svoj novac.
Fokus na kvalitet – trošite svoj novac na kvalitetne proizvode i usluge.
Kupovina po povoljnoj cijeni – potrošite najmanji mogući iznos kupujući po najmanjoj cijeni.
Za kraj, Korli napominje da vas štedljivost sama po sebi neće učiniti bogatim. To je samo jedan dio slagalice „Bogate navike“.
„Taj princip ima mnogo dijelova, ali će vam omogućiti da uštedite veću količinu novca. A što više imate ušteđevine, više novca možete uložiti.“
Nova.rs