Uprkos strahovanju da bi podizanje kamata moglo uticati na ionako poljuljan bankarski sistem, Američka centralna banka (FED), očekivano, podigla je kamatnu stopu za 0,25 odsto, što će, sasvim sigurno, imati uticaj i na Evropu, a samim tim i Bosnu i Hercegovinu.
Nekoliko dana prije, tačnije 16. marta, i Evropska centralna banka BiH podigla je referentnu kamatnu stopu u evrozoni za 0,5 odsto. Ipak, trenutno referentna kamatna stopa FED-a iznosi pet odsto, dok je sa posljednjim povećanjem kamata u EU 3,5 odsto, i vrlo vjerovatno da će i dalje nastaviti da raste, kako bi se smanjila inflacija.
“Bankarski sistem u BiH je potentan, dobro kapitalizovan i ovaj dio ekonomije ne bi trebalo da trpi. Realno je očekivati da građani trpe, jer se rast referentnih kamatnih stopa reflektuje na rast euribora, za koji su vezani naši krediti. Dobro je nastaviti sa rastom plata, vidimo da je izvoz još uvijek potentan, najava usporavanja inflacije je svakako dobrodošla, najava da će država stati iza svojih građana i privrede je potreban i dovoljan uslov da se ova turbulentna vremena prođu uz najmanju moguću štetu”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.
Što se tiče odluka centralnih banaka, na BiH će svakako mnogo više uticati podizanje referentne kamatne stope od strane Evropske centralne banke, mada od odluka FED-a i poruka koje oni šalju zavisi većina svjetske ekonomije. Nakon povećanja kamatnih stopa od strane FED-a, cijene akcija pale su na Vol stritu, ali i u Evropi, međutim u EU, dan kasnije su porasle i neizvjesno je šta će biti već sutra. Jedan od razloga oscilacija je i taj što je Jeromea Powel, predsjednik FED-a, rekao da u ovoj godini ne treba očekivati smanjenje kamata.
“U procesu vraćanja inflacije prema dva odsto još je dug put i vjerovatno će biti neravan”, rekao je Powel, što je razočaralo ulagače, koji su ipak očekivali da će FED uskoro završiti proces povećanja, a do kraja godine započeti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Powel je istakao i to da je bankarski sistem zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uslova finansiranja, što znači da će doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time do usporavanja rasta privrede.
“Narativ inflacije zamijenio je narativ bankarske krize. Najava umanjenja deviznih rezervi, monetarnog zatezanja presječena je i zaustavljena jurišom na depozite kod banaka koje su izložene državnim hartijama i startapovima. Primjer Banke Silicijumske doline i Credi Swissa su samo neki od elemenata koji su uzdrmali povjerenje. FED je u prethodnih sedam dana povećao svoje devizne rezerve za 300 milijardi dolara ili 1,2 odsto američke ekonomije. To je kao da je naša Centralna banka dodatno ubrizgala u sistem 500 miliona KM. Dominacija finansijskih tržišta SAD, vezanost svjetske trgovine za dolar, primat američke ekonomije u svijetu samo ukazuju na činjenicu da smo od američke ekonomske politike svi zavisni”, rekao je Stevanović.
Podizanje kamatnih stopa, kriza bankarskog sektora i nimalo optimistične procjene doveli su do toga da veliki ekonomski sistemi imaju problem i povjerenja i kredibiliteta, što se odražava i na zemlje EU. Primjera radi, do prije tri mjeseca Saudijski fond i državni Katarski fond imali su 1,9 milijardi dolara uloženih u Credi Swiss banku, a nakon tri mjeseca pozicija se značajno promijenila. Nakon najave da će UBS banka preuzeti Credi Swiss, treba očekiva da će ovi fondovi biti akcionari UBS-a, ali u vrijednosti koja je 1,3 milijarde dolara manja.
“Tradicionalno povjerenje u švajcarske banke i njihovu tradiciju i reputaciju je narušeno. Narušen je princip nevidljive ruke tržišta kao najboljeg regulatora. Narušeno je sve ono što smo učili”, kazao je Stevanović.