Ako ste čisteći svoje ormare i police našli odjeću, obuću, nakit, knjige, novine, ploče…koje više ne koristite donesite ih na bazar i razmijenite se sa drugima ili ih poklonite drugima.
“Bazar će funkcionisati isključivo na principu razmjene, bez učešća novac. Učesnici se mole da po završetku bazar sve nepoklonjene stvari ponesu sa sobom. Modna industrija je jedan od najvećih zagađivača životne sredine. Takozvana brza moda je izrađena često od sintetskih vlakana, bojena toksičnim bojama i nošena svega par puta prije nego što završi kao otpad. Cilj nam je da razmjenom produžimo vijek naših odjevnih i drugih predmeta, pokažemo da je cirkularna ekonomija moguća i razmijenimo iskustva sa drugima”, poručuju organizatorice ovog zanimljivog događaja.
Marina Kuburić, jedna od organizatorica Bazara kaže da otpad ostaje jedno od gorućih pitanja zaštite životne sredine.
“Prema procjenama Ujedinjenih nacija svake godine u svijetu se proizvede oko 11.2 milijarde tona otpada. Najveći dio ove količine završi na deponijama ili se spali i na taj način trajno su izgubljeni resursi uloženi u proizvode koji su odbačeni. Samo mali dio se na neki način reciklira i tako vraća u životni ciklus u vidu novih proizvoda. Otpad u životnoj sredini, u našim šumama, rijekama ili morima, ne predstavlja samo estetski problem, nego pravu opasnost po zdravlje ekosistema, a samim tim i čovjeka. Zato je izuzetno bitno da se uvedu sistemske promjene koje će voditi ka smanjenju stvaranja otpada i gubljenju resursa, kao što su zabrane jednokratne plastike, efikasnije selektivno prikupljanje otpada i recikliranje, ali i inovativni dizajni i okretanje cirkularnoj ekonomiji”, kaže za BUKU Marina.
Ona ističe da je neophodno da svaki pojedinac uvede promjene u svoj život u smislu davanja prednosti višekratnim proizvodima u odnosu na jednokratne, produžavanja životnog vijeka raznim upotrebnim predmetima ili na primjer kompostiranja organskog otpada.
“Trebamo zapamtiti da svaka naša kupovina predstavlja glas kakve proizvode podržavamo”, pojašnjava.
Bazar se zasniva na principima cirkularne ekonomije, a Jelena Vukelić, jedna od organizatorica Bazara, kaže nam da je cirkularna ekonomija novi ekonomski model koji zamjenjuje donedavno najpopularniji linearni.
“Za razliku od tradicionalnog poimanja života, koji se svodi na politiku uzimanja, iskorištavanja i odbacivanja, cirkularna ekonomija zagovara povratak prirodi i ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog. Skretanje pažnje na energetsku efikasnost i ekološku održivost temelj je ovog načina razmišljanja, a može se primijeniti na sve aspekte života. Glavni benefiti ovog modela su ekonomske uštede, nova radna mjesta, ušteda resursa i energije te doprinos ublažavanju klimatskih promjena”, kaže za BUKU Jelena.
Pojašnjava da su neki od primjera kako cirkularna ekonomija funkcioniše u praksi : Stara odjeća umjesto da se baci može se redizajnirati i tako dobiti novu svrhu i izgled, a određeni materijali mogu se ponovno iskoristiti u proizvodnji; hrana koja na kraju dana ostane neprodana na policama trgovina može se jednostavnim otpisom donirati; umjesto plastičnih kesa koje neprestano kupujemo i odbacujemo, možemo uložiti u ekološki prihvatljivije i dugoročnije… Naša sagovornica nam kaže da je sve ovo prilika za razvoj inovacija i novih poslovnih ideja.
Ivana Kulić, još jedna organizatorica Bazara ističe da koncept razmjene korištene odjeće ali i ostalih predmeta postaje sve učestalija pojava u svijetu.
“U posljednjih par godina primjetan je trend kupovine odjeće u radnjama sa polovnom garderobom koji je ranije bio nepravedno stigmatizovan. Naročito mlade osobe postaju sve svjesnije intersekcionalnosti naših svakodnevnih odluka te važnosti našeg postupka da li ćemo našim novcem podržati multinacionalne kompanije brze mode koje pored uništavanja životne sredine krše i ljudska prava svojih radnika ili ćemo znatno manju sumu novca uložiti u dobroočuvane komade odjeće čime ćemo spasiti taj komad od odlaska na otpad”, rekla je za BUKU Ivana.
Podsjeća da smo prošle godine svjedočili prvom otvaranju “second hand” tržnog centra u švedskom gradu Eskilstuna koji je izazvao pozitivne reakcije.
“Društvo u Bosni i Hercegovini treba učiniti još mnogo koraka na osvještavanju o tekstilnom otpadu i mnogobrojnim povlasticama razmjene polovne odjeće ali smatramo da je organizovanje druženja kao što je bazar prvi korak ka podizanju svijesti i pokazivanje primjerom da nam nije potreban veliki profit kako bismo učinili nešto za sebe,zajednicu i planetu”, zaključuje Ivana.