Većina nas je do sada čula za Nigeriju, uglavnom zahvaljujući njenoj fudbalskoj reprezentaciji, ili pak zbog čestih terorističkih napada koji se vezuju uz zloglasnu organizaciju Boko haram. Možda nam se negdje provukla i informacija, da je Nigerija sa svojih 182 miliona stanovnika najmnogoljudnija zemlja afričkog kontinenta. No, hajde da zagrebemo malo dalje i pokušamo otkriti šta sve skriva biser crnog kontinenta.
Prostor današnje Nigerije je tokom vijekova bio sjedište različitih kraljevina i plemenskih država. Moderna država je počela da se formira pod britanskom vlašću, i to 1914. godine kada su ujedinjeni južni i sjeverni nigerijski protektorat u jednu kompaktnu cjelinu, koja je kao takva ostala pod britanskom vlašću 1960, kada je proglašena nezavisnost, da bi 1963. bila konstituisana kao federalna republika. U 1966, u zemlji su se dogodila dva uzastopna državna udara u kojima su dominaciju preuzeli vojni zvaničnici, prvo sa juga, a onda sa sjevera zemlje. Nedugo nakon toga jugoistočna regija u kojoj je većinu činio narod Igbo, koji je bio izložen progonima sa sjevera, proglasila je nezavisnost kao Republika Bijafra, što je dovelo do krvavog troipogodišnjeg građanskog rata.
Nakon kraja rata, pa sve do 19998, na vlasti su se smjenjivale vojne i civilne, mahom korumpirane vlasti. Godine 1999. su održani prvi slobodni i demokratski predsjednički izbori, mada pojedini politički analitičari poput Adama Nositera smatraju da je demokratija na velika vrata u ovu afričku državu ušla tek predsjedničkim izborima 2011. godine.
Nigeriju često nazivaju i afričkim džinom, kako zbog svoje ogromne populacije, tako i zbog sve snažnije rastuće ekonomije. Sedma najmnogoljudnija zemlja svijeta ima najmlađu populaciju na zemlji, ali i drugu najveću stopu smrtnosti žena na porođaju, od 14% ili prevedeno u brojke, čak 40.000 žena godišnje. Nigerija je multinacionalno društvo, sa preko 500 različitih etničkih grupa, koji govore različitim jezicima i dijalektima. No tri grupe se ističu kao najdominantnije – Hausa, Igbo, i Joruba. Kao i kod drugih nacionalnih skupina, i kod ove tri je religijski najzastupljeniji islam, zatim hrišćanstvo, te različita lokalna vjerovanja. Svaka od skupina govori svojim jezikom, te se kao zvanični jezik u državi koristi engleski jezik, što je zaostavština kolonijalnog perioda.
Danas je Nigerija po snazi svoje ekonomije na 20-om mjestu u svijet, a na afričkom kontinentu je ubjedljivo prva, pošto je 2014. godine zbacila dugogodišnjeg lidera Južnu Afriku. Ubrajaju je u grupu “narednih 11”, koja će prema mišljenju ekonomskih stručnjaka voditi glavnu ulogu na svijetskom finansijskom tržištu kroz nekoliko godina. No, šta to Nigeriju odvaja od ostatka afričkog kontinenta, pa je dospjela u ovu grupu?
Da bi pokušali dati odgovor na ovo pitanje moramo se vratiti nekoliko desetljeća unazad.
Godine 1953. stanovnici južnih obala Nigerije mogli su vidjeti nešto neobično. Neobični stranci, uglavnom bijelci, kretali su se šumama i močvarama, tražeći nešto posebno. Domoroci su bili uvjereni da bijelci traže palmino ulje, tradicionalni proizvod koji je od dolaska prvih Evropljana izvožen iz zapadne Afrike. Stranci su nakon tri godina traženja konačno to „nešto” i pronašli. Radilo se također o ulju, ali jednom potpuno drugačijem ulju, onom koje će promijeniti budućnost Nigerije. Do kraja vijeka, nigerijska vlada je kao djelimični ili potpuni vlasnik svih naftnih buština zaradila 1,6 triliona američkih dolara. Sve donedavno, više od devedeset posto nigerijskog izvoza i 40 posto svih prihoda nigerijske vlade dolazili su od nafte. Danas Nigerija ima novca više nego ikada, no samo 14 posto državnih prihoda danas dolazi iz bušotina.
Nigerija ima ogromne rezerve nafte, pretpostavlja se više od 35 milijardi tona, što će omogućiti sigurnu eksploataciju i bogatu „žetvu” sljedećih pola stoljeća. No, jednog dana, kada nafte u Nigeriji ne bude više, ova zemlja se neće pretvoriti u pustinju, kao što će se desiti s naftom bogatim zemljama Persijskog zaljeva. Nigerija nije načinila istu grešku poput njih, nego je otišla korak dalje, razvijajući i druge grane industrije i sektore usluga.
S ubrzanim razvojem ekonomije, raste i klasa poslovnih ljudi, koja ima svoje specifične navike i prohtjeve, te je spremna platiti za luksuz. Pored razvoja poslovnog džet-seta, nigerijska elita je najuticajnija i na afričkom muzičkom i filmskom tržištu.
Nigerijska muzička scena je svjetsku pažnju skrenula na sebe u novembru 2008, kada je nigerijska prestonica Abudža (Abuja) bila domaćin prvih kontinentalnih MTV nagrada za područje Afrike. Sa druge strane, njihova filmska industrija je poznata kao Nollywood i predstavlja drugog najvećeg proizvođača filmova na svijetu, odmah iza Indije, uz stalni rast i razvoj, prije svega primjenom digitalnih tehnologija i novih načina obrade slike i zvuka. Ono što je karakteristično za popularnu scenu u Nigeriji jeste i tv stanica Emmanuel TV, koja je najgledanije televizijska kuća u cijeloj Africi. Ovim podacima dodajmo i to da je nigerija i velika sportska sila, te pored fudbalske reprezenacije, na svijetskom nivou ima šta reći i u košarci, boksu, te pojedinim atletskim disciplinama.
Nadam se da sam Vam barem malo približio ovog afričkog džina, a ukoliko želite da ga posjetite, moraćete prethono izvaditi njihovu vizu u Ambasadi Nigerije u Budimpešti, te Vam savjetujem vakcinisanje na pojedine bolesti iz sigurnosnih razloga.