Bosna i Hercegovina cijenjen je partner NATO-a i taj savez je odlučan da podrži njen evroatlanski put, kazao je za BUKU zvaničnik NATO-a navodeći da je Alijansa zabrinuta zbog djelovanja Rusije kako na Balkanu tako i u Bosni i Hercegovini.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon vanrednog virtuelnog samita lidera zemalja članica Alijanse posvećenog ratu u Ukrajini, kazao je da kolektivni odgovor tog saveza mora biti više od pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine.
Upitan kako NATO može uopšte pomoći Bosni i Hercegovini, zemlji koja nema jedinstvenu poziciju kada je riječ o članstvu u tom savezu, zvaničnik Alijanse nam je kazao da je BiH cijenjen partner i da su u Sjeverno-atlantskom paktu odlučni da podrže evroatlantski put naše države.
„Imamo spreman snažan reformski program koji bi pomogao razvoju oružanih snaga i povećao njihovih sposobnosti i interoperabilnost. Praktična saradnja takođe 'pokriva' oblasti kao što su civilne vanredne situacije i pomoć u slučaju katastrofa, borbu protiv terorizma, sajber odbranu i razvoj novih tehnologija. NATO ostaje posvećen svom partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i nastaviće da podržava zemlju“, kazao je za BUKU NATO zvaničnik.
Iz zapadnih zemalja a iz NATO-a često čuje da ciljevi Kremlja nijesu ograničeni samo na Ukrajinu, a pojedini domaći i regionalni analitičari kao potencijalni problem vide BiH zbog neizgrađenih institucija I podjela ali i zbog bliskih veza Milorada Dodika sa Putinom.
Odgovarajući na pitanje da li NATO vidi Balkan kao jedan od mogućih ciljeva Putina i da li je BiH moguće mjesto novog sukoba, zvaničnik Alijanse kazao je da su se destabilizujuće akcije Rusije generalno mogle vidjeti na Zapadnom Balkanu a posebno u BiH.
„To nas brine. Nastavljamo da pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu u regionu i da u potpunosti poštuje suverenitet svake zemlje i njeno pravo a bira svoje političke i bezbjednosne aranžmane. To je osnovni princip evropske bezbjednosti na koji smo pristali svi, uključujući i Rusiju“, precizirao je zvaničnik NATO-a.
Komentarišući ocjene, pa čak i zapadnih medija, da su Ukrajinci prepušteni da se sami brane i ostavljeni i zaboravljeni od Zapada baš kao i što je bio slučaj tokom krvavog raspada bivše Jugoslavije iz NATO-a su podsjetili da su od početka ruske invazije uvećali paket pomoći za Ukrajinu.
Podsjećamo, NATO ukrajinskoj vojsci šalje na hiljade komada anti-tenkovskog naoružanja, stotine protiv-vazdušnih projektila i hiljade zaliha malokalibarskog oružja i municije. Osim toga saveznici su obezbijedili i višemilionsku humanitarnu i finansijsku pomoć, uključujući i medicinske zalihe za Vojsku Ukrajine.
Uprkos finansijskoj i oružanoj pomoći koja Ukrajini stiže od većine zemalja, činjenica je, kako je kazao i njihov predsjednik Volodimir Zelenski da je ta zemlja ostavljena sama da se brani protiv jakog protivnika. Svjetski lideri, među kojima je Stoltenberg ali i američki predsjednik Džo Bajden, više puta su ponovili da njihova vojska neće direktno učestvovati u ukrajinskom ratu, ali da će braniti teritoriju članica NATO saveza.
Mala je utjeha što vas gotovo cijeli razvijeni svijet podržava, ako vam nakon rata uopšte ostane išta od zemlje i građana. Vjerujte nam na riječ.