Zvanje diplomiranog teologa i sveštenika protestantske crkve ostavila je iza sebe u Švicarskoj. Izabrala je selo pored Banjaluke.
“Što je fascinantno ovdje cijeli narod, kao i u Švicarskoj, okupljen je radom tokom dana, a kad pada noć nešto se rađa iz balkanske duše što u Švicarskoj nema. Neka dubina, melanholija… pjesme to opisuju najbolje”, rekla je Helena Jaggi Kosić.
Srđana je srela na mirovnom kampu u Kladnju 1999. godine. Godinu poslije posjetio je u Švicarskoj gdje su se nakon 12 dana provedenih zajedno i vjenčali. Želja da žive u saradnji sa prirodom dovela ih je u njegov rodni grad. Za farmu u njenoj domovini morali bi se doživotno kreditno zaduživati.
“Helena je ostvarila svoj san da ima farmu sa biljkama i životinjama, a ja sam ostvario svoj da završim akademiju umjetnosti da magistriram i sada nam je super”, ispričao je Srđan Kosić.
Za Heleninu porodicu bio je šok da im se kćerka uda u Bosni i Hercegovini. Sebe poredi sa Bosankom koja bi odselila u Ruandu. Međutim, kada su je obišli počeli su da joj zavide. Najveći problem uslijedio je kada su odlučili da usvoje dijete.
“Kasnije je bilo velikih problema pošto je moja supruga iz Švicarske, a nije uspjela da bude majka”, kazao je Srđan.
“Ja jesam majka tom djetetu svojom ljubavlju iako to na papirima nisam. Teže je biti ovdje stanac nego u Švicarskoj. Vi ste tako zaštićeni od stranaca. Ko želi biti ovdje mora biti tako uporan oko papira. Treba i živaca i novca i upornosti ko želi samo biti ovdje”, smatra Helena Jaggi Kosić.
Dječak romske populacije i različosti pod njihovim krovom savršeno funkcionišu.
“Bolje nego tri pravoslavca ili tri katolika. U osnovi mi smo različiti”, mišljenja je Srđan Kosić.
“Mi smo porodica. U naletima smo srećni, u naletima se svađamo i to je normalno. Jesmo porodica i zajedno smo i ne bi nas dragi Bog mogao razdvojiti. Ne daj Bože da proba”, jasna je Helena.
Danas je instruktor zen maditacije i začetnik perma kulture kod nas. Najveći užitak predstavlja joj da zapjeva svaki novi stih domaće pjesme koji nauči.