Banke sa sjedištem u Republici Srpskoj prijavile su u prvoj polovini 2026. godine 42 sumnjive transakcije ukupne vrijednosti 9,7 miliona KM, što je više nego dvostruko u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
U prvoj polovini 2025. godine prijavljene su 34 sumnjive transakcije, vrijedne ukupno 4,2 miliona KM. Broj prijava tako je porastao za oko 24 odsto, dok je njihova ukupna vrijednost veća za 131 odsto. Jedna transakcija, vrijedna 300.000 KM, prijavljena je prije izvršenja.
Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA prijavljena su i 93 klijenta sumnjiva na pranje novca, što je 21 više nego u istom periodu prošle godine.
„U ovom periodu nije bilo prijavljenih sumnjivih transakcija, niti sumnjivih klijenata za finansiranje terorističkih aktivnosti“, navodi se u izvještaju.
Banke prijavile gotovo 80.000 transakcija vrijednih sedam milijardi KM
Ukupno su banke prijavile 79.439 transakcija vrijednih oko sedam milijardi KM. Riječ je o gotovinskim i povezanim transakcijama od 30.000 KM i više, kao i sumnjivim transakcijama.
U odnosu na prvo polugodište 2025. godine, broj prijavljenih transakcija povećan je za 11 odsto, a njihova vrijednost za 8,5 odsto.
Od ukupnog broja, 1.738 transakcija prijavljeno je nakon zakonskog roka od tri dana. U istom periodu prošle godine takvih prijava bilo je 1.391.
Nepravilnosti u jednoj banci i tri mikrokreditne organizacije
Kontrole Agencije za bankarstvo RS pokazale su da jedna banka i tri mikrokreditne organizacije nisu u potpunosti i na adekvatan način primjenjivale propise o upravljanju rizikom od pranja novca. Nadzor nad jednim mikrokreditnim društvom još traje.
„Kod jedne banke utvrđeno je i neadekvatno postupanje u primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za utvrđene nepravilnosti i neusklađenosti izdata su rješenja sa nalozima za otklanjanje istih“, navedeno je u izvještaju.
Agencija nije precizirala o kojim institucijama je riječ. Ukupnu situaciju ocijenila je povoljnom, navodeći da su institucije u većoj mjeri usklađene sa standardima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Mikrokreditne organizacije u prvih šest mjeseci nisu prijavile nijednu sumnjivu transakciju niti sumnjivog klijenta. Nisu prijavile ni gotovinske transakcije od 30.000 KM ili više, iako njihov kreditni portfolio iznosi 848,5 miliona KM.
Devizni promet raste, banke ostvarile dobit od 165 miliona KM
Izvještaj bilježi i snažan rast deviznog prometa sa inostranstvom. Odlivi su povećani za 61,7 odsto, na 5,2 milijarde KM, dok su prilivi porasli za 79,8 odsto, na 5,8 milijardi KM.
Ovlašćeni mjenjači otkupili su devize u protivvrijednosti od 1,8 milijardi KM, što je 7,4 odsto više nego godinu ranije.
Bankarski sektor Republike Srpske u istom periodu ostvario je neto dobit od 165,1 milion KM, odnosno 16 odsto više nego u prvoj polovini prošle godine. Prinos na kapital iznosio je 19,8 odsto, dok je prosjek banaka u Evropskoj uniji 10,5 odsto.
Dug po stanovniku dostigao 4.586 KM
Zaduženost građana nastavila je da raste. Krediti koje su stanovništvu odobrile banke iz Republike Srpske i jedinice banaka iz Federacije BiH koje posluju u Srpskoj iznose 5,07 milijardi KM.
Kada se taj iznos podijeli na 1.105.469 stanovnika, prosječan dug iznosi 4.586 KM po stanovniku. Krajem 2025. godine bio je 4.270 KM.
Kada se uključe mikrokrediti i lizing, ukupna zaduženost građana dostiže 5,89 milijardi KM, odnosno 5.332 KM po stanovniku.
Građani se najviše zadužuju za opštu potrošnju. Takvi krediti iznose 3,5 milijardi KM, a čak 91,8 odsto odnosi se na nenamjenske gotovinske kredite. Stambeni krediti, koji čine oko trećinu duga stanovništva, porasli su za 10 odsto.
Agencija upozorava da štednja ne prati tempo zaduživanja.
„Depoziti stanovništva imaju neznatno nižu stopu rasta u odnosu na rast zaduženosti stanovništva“, navodi se u izvještaju.
Gotovinski krediti skupi, žiranti vraćaju dugove umjesto korisnika
Prosječna efektivna kamatna stopa banaka iz Republike Srpske na kratkoročne kredite stanovništvu iznosi 12,6 odsto, dok je na prekoračenja po tekućim računima 15,26 odsto. Istovremeno, kamatna stopa na štednju po viđenju iznosi nula odsto.
Uprkos rastu zaduženosti, građani uglavnom redovno izmiruju obaveze. Udio problematičnih kredita stanovništva smanjen je na 2,4 odsto.
Međutim, podaci o mikrokreditnim organizacijama pokazuju da su 439 žiranata u prvih šest mjeseci platila ukupno 1,3 miliona KM umjesto korisnika kredita.
Izvještaj tako istovremeno ukazuje na rast prijavljenih sumnjivih transakcija, povećanje zaduženosti stanovništva i visoke kamatne stope na pojedine vrste kredita.