Državna imovina je jedna od glavnih tema u Bosni i Hercegovini, a Prijedlog zakona u upravljanju upravnom imovinom, koji je u parlamentarnu proceduru uputio zastupnik SDP-a Jasmin Imamović, tretira jedan segment ovog kompleksnog pitanja.
Prema prijedlogu koji je uputio Imamović, imovina koju koriste državne institucije i agencije bi se proglasila upravnom imovinom te bi se regulisala prava i obaveze u kontekstu njenog korištenja.
Termin “upravna imovina” se odnosi na nepokretnu (službene zgrade i poslovne prostorije, stambene zgrade i stanovi, garaže i parkinzi, rezidencijalne i reprezentativne zgrade, podzemni infrastrukturni objekti, nekretnine diplomatsko-konzularnih predstavništava, granični prijelazi, nekretnine za posebne namjene) i na pokretnu (prevozna sredstva, predmeti historijsko-dokumentarne vrijednosti, kulturne i umjetničke vrijednosti, oprema, potrošni materijal, službeni pokloni, pokretne stvari za posebne namjene koje se određuje posebnim zakonom, novac i hartije od vrijednosti i dragocjenosti).
Što se tiče upravljanja ovom imovinom, prijedlog predviđa da se to reguliše tako što bi se odredio upravnik, odnosno organ države ili osoba javnog prava koja koristi upravnu imovinu.
Upravnici se dalje regulišu u odnosu na to kojem ministarstvu na nivou države pripadaju. Tako bi, između ostalih, ministarstvo odbrane bilo upravnik nekretnina potrebnih za obavljanje dužnosti iz svoje nadležnosti i u vezi s njima nekretnina koje koriste Oružane snage i s njima povezane vojno-odbrambene strukture, dok bi ministarstvo vanjskih poslova upravljalo nekretninama potrebnim za vlastitu djelatnost, diplomatske misije, konzulate i urede države u inostranstvu, uključujući i rezidencijalne nekretnine šefova misija, koji se koriste za obavljanje protokolarnih dužnosti ministarstva.
U skladu s potrebama upravnika, ova imovina se može prodavati ili izdavati, ali se može i kupovati nova, dok god je to planirano budžetom te institucije.
U svom obrazloženju, predlagač Jasmin Imamović je naveo da je pitanje ove imovine trenutno regulisano samo zakonom iz doba Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, koji se i danas aplicira jer u međuvremenu nije doneseno novo rješenje.
Ako bi ovaj prijedlog bio usvojen, time bi se riješio jedan segment širokog pitanja državne imovine, ali ne i najvažniji.
Drugim riječima, pitanje vlasništva nad prirodnim resursima bi ostalo neriješeno, dok bi se usvajanjem ovog prijedloga regulisalo pitanje koje se odnosi konkretno na pokretnu i nepokretnu imovinu koje koriste državne institucije.
Imajući u vidu političku situaciju u BiH i činjenicu da stranke iz Republike Srpske uopšte ne žele raspravljati o pitanju državne imovine, za koju tvrde da “ne postoji”, upitno je da li će se kroz parlamentarnu proceduru usvojiti sveobuhvatni zakon o državnoj imovini, koji bi se odnosio i na ključni dio, odnosno na prirodne resurse.
Kako i sam predlagač u svom obrazloženju navodi, ovim zakonom bi se uredio onaj dio pitanja državne imovine koji je potreban za svakodnevni rad, ali i dugoročno planiranje državnih institucija i agencija.
Međutim, prijedlog u isto vrijeme može biti i opasan presedan da se državna imovina reguliše samo u jednom dijelu, dok bi drugi ostao pod vječnom blokadom stranaka iz RS-a, koje su ujedinjene po pitanju stava o ovom pitanju.
U komentaru za Klix.ba, predlagač Imamović je iznio svoje razloge za donošenje ovog zakona.
“Suština prijedloga Zakona o upravnoj imovini BiH je u tome da država uvede jasan, jedinstven i sistematski uređen način upravljanja svojom upravnom imovinom. Danas imamo jedno neujednačeno i nepregledno upravljanje imovinom. Suština je da se još jednom kaže da je državna imovina resurs svih građana i da se tom imovinom mora upravljati po principu dobrog domaćina”, rekao je Imamović.
Naveo je i da je važan razlog za donošenje zakona uspostavljanje jasne odgovornosti za upravljanje imovinom.
“U prijedlogu se navodi određeni stepen organizovanog upravljanja imovinom. Treba da se uvede red u ovoj oblasti i da se osigura da državna imovina služi javnom interesu i povećava ekonomska vrijednost ove imovine te da se smanji prostor za neodgovorno upravljanje državnom imovinom”, istakao je zastupnik SDP-a.
Prijedlog koji je uputio Imamović bi se danas trebao naći pred zastupnicima državnog parlamenta, a posebno će biti zanimljivo pratiti reakcije njegovih kolega iz RS-a, bilo da dolaze iz vladajućih ili opozicionih stranaka.
Da bi se prijedlog usvojio, podsjetimo, u Predstavničkom domu je potrebna opća većina prisutnih zastupnika uz najmanje pet glasova “za” od predstavnika iz RS-a, a zatim i potvrda u Domu naroda PS BiH, gdje je također potrebna opća većina uz minimalno dva glasa delegata u Klubu Srba.