Firma BH Magnezij & Minerali d.o.o. je saopštila da povlači zahtjev za odobrenje Studije utjecaja na okoliš upućen Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. Razlog je, kažu, odluka Općinskog vijeća Kupres iz marta ove godine kojom se štite četiri izvorišta i brojna vodocrplišta.
Problem koji može voditi trajnom uništenju planine Plazenice i podzemnih voda jadranskog i crnomoskog sliva time je samo privremeno spriječen, upozoravaju Mladi za Kupres. Ovaj postupak ocjenjuju kao malu pobjedu u dvogododišnjem procesu odbrane životne sredine Plazenice, ekosistema i pitke vode.
Megalomanski projekt rudarenja preko 200.000 tona dolomita godišnje i tvornica magnezijuma na Kupresu mogli bi biti započeti na novoj lokaciji, ukoliko to bude isplativo investitoru i ako to vlast podrži, kažu. Napominju da je investitor već jednom povukao studiju uticaja, te da je ovo već drugo povlačenje.
Protiv ovog projekta ustalo je tokom prošle godine dalo je 4308 ljudi, rekao je tada Nikola Lovrić iz Mladih za Kupres.
„Građansku inicijativu, koju su zajednički podnijele neformalna grupa građana Mladi za Kupres, Udruga Attivo Kupres i Planinarsko-ekološka udruga Stožer iz Kupresa, podržalo je ukupno 1093 birača upisanih u birački popis Općine Kupres. Osim registriranih birača, dodatnu podršku inicijativi dalo je i 3215 osoba ,među kojima su osobe podrijetlom iz Kupresa, vlasnici nekretnina te brojni turisti i ljubitelji Kupresa”, rekao je Lovrić.
Uslijedili su napori u zagovaranju opstanka na Kupresu, nasuprot nejasnoj priči o otvaranju novih radnih mjesta. Prvobitni plan za zapošljavanje ove kompanije bio je otvaranje 500 radnih mjesta, pa 250, pa onda 150. No, zainteresovanih ne bi bilo ni toliko, kažu u organizaciji Mladi za Kupres. Oni napominju da bi dobit Kupresa bila oko 1000 KM godišnje, a dobit Kantona 10 nešto više od toga, i to po svim osnovama naplate koncesione naknade.
Alfred Grannas, ambassador Savezne Republike Njemačke, ovog ljeta posjetio je Kupres te u objavi na društvenim mrežama ocijenio investitora kao perspektivnog, “primjer uspješnog i inovativnog preduzetništva. Mladi za Kupres tom su prilikom uputili pismo Ambasadi SR Njemačke, tražeći odgovore na pitanja u vezi s brojnim kontroverzama projekta i poslovanja investitora. Uslijedio je odgovor u kome ambasador Grannas uvjerava Mlade za Kupres da je razgovarao sa investitorom koji mu je predočio dokaze da je postupao u skladu sa domaćim propisima, te usko sarađivala sa lokalnom administracijom.
“Dijelimo utisak kompanije da je ona duži vremenski period bila spriječena da obavlja svoje poduzetničke i legalne radove”, piše Grannas, nudeći sastanak krajem jula u Ambasadi SR Njemačke u Sarajevu.
U odgovoru ambasadoru, Mladi za Kupres tražili su da im se dostave i dokumenti koje je investitor priložio, a koji podupiru tvrdnju da je investitor poslovao u skladu sa legislativom, a ne proizvoljno tumačio legislativu i svoje moguće postupke.
Podsjetimo, Firma BH Magenzij & Minerali već rudari dolomit na 9,5 hektara ukopavajući Planinu plazenicu I utičući na vodni sliv. Njihova je namjera bila da istražno polje prošire na 47,5 hektar, s namjerom da otvore tvornicu magnezija. Stručna zajednica i aktivisti tada su upozoravali da se radi o eksperimentalnoj metodologiji aluminotermičkog procesa koji dosad nigdje u svijetu nije primijenjen. To bi zamijenilo dosadašnji dominantni Pidgeon proces i uvrstilo Bosnu i Hercegovinu na vrh liste evropskih i svjetskih proizvođača magnezijuma, tvrdila je kompanija.
Stručna javnost tada je pitala čemu Kupres izlaže sebe okretanjem ka nepoznatim i tehnološki složenim procesima, poput korištenja suhog leda, kalcinacije, aluminotermičke redukcije i drugih, koji do sada nisu bili prisutni u lokalnom ekonomskom i ekološkom okviru.
“Umjesto razvoja zasnovanog na prepoznatljivim prirodnim potencijalima, nameću se rizične i nedovoljno objašnjene tehnologije. Zar Kupres, s prirodnim bogatstvom koje nudi zdravlje, turizam i čistu životnu sredinu, treba postati eksperimentalni poligon za rizične tehnologije? Vrijeme je da se javnost probudi i postavi pitanje: Ko i zašto vodi ovu politiku neizvjesnosti?”, navodi prof. dr Muriz Spahić, akademik, u komentarima na studiju uticaja.
Grupa autora analize i komentara na studiju uticaja na životnu sredinu koja je juče povučena zaključila je da se ključni procesi studije odnose na nepotpune i neadekvatne analize uticaja na okolišne komponente, stanovništvo, zdravlje, biološku raznolikost, tlo, vodne resurse, klimu i pejzaž, kao i na površinske i podzemne hidrografske sisteme, geološke i seizmičke uslove, te kulturnu i nematerijalnu baštinu.
“Studija ostaje fragmentarna i formalno nezadovoljava zakonske zahtjeve i principe održivog razvoja. Da bi se omogućilo odgovorno donošenje odluka i zaštita okoliša, neophodno je da se SUO u cjelini dopuni i unaprijedi primjenom modernih istraživačkih metoda, detaljnom i transparentnom procjenom utjecaja, te razrađenim i operativnim mjerama zaštite i monitoringa. Tek tada će biti moguće osigurati ravnotežu između razvojnih ciljeva projekta i očuvanja prirodnih, društvenih i kulturnih vrijednosti područja Kupresa”, upozoravali su autori/ce analize.
Projekt pruža Bosni i Hercegovini jedinstvenu priliku da postane ključni partner za mnoge vodeće europske industrije, tvdili su ranije u kompaniji. Pozicija BiH kao važnog izvoznika pratila bi stvaranje izravnih i neizravnih prilika za zapošljavanje, te bolji turistički potencijal.
“Projekt podržava lokalne poduzetnike poticanjem partnerstava za opskrbu robe i usluga tvornici. Dodatno, projekt može doprinijeti razvoju zajednice kroz različita ulaganja u infrastrukturu i razvoj zajednice, smanjujući migraciju mladih talenata i potencirajući povratak bivših stanovnika Kupresa”, rekli su.
Problem koji može voditi trajnom uništenju planine Plazenice i podzemnih voda jadranskog i crnomoskog sliva zasad je zaustavljen, upozoravaju aktivisti. „Za sada, ta priča je spriječena. To ne znači da investitor neće kupiti drugi dio zemljišta na Kupresu ili neku drugu parcelu gdje će nastaviti sa svojim suludim projektima“, kaže Matej Kutleša iz Mladih za Kupres.