Otkako je prije skoro dvije godine, 17. novembra 2024. godine, uvedena neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, zakonsko ograničenje rada trgovina nedjeljom ne prestaje biti predmet rasprava ekonomista, stranaka odlazeće vlasti i stranaka dosadašnje opozicije.
Da je ovo jedno od ključnih pitanja kojima će se baviti buduća vlast u Federaciji bilo je jasno i u predizbornoj kampanji, a ovo pitanje najčešće je otvarala SDA.
„Ja ću ukinuti neradnu nedjelju“, najavio je zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo i novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ipak, nadležnost je na entitetu, ali očekuje se da SDA bude okosnica vlasti i na tom nivou.
Od početka primjene zakona izuzeto je samo Orašje, a jedna od ključnih zamjerki protivnika neradne nedjelje usko je vezana za zabranu rada prodavnica u Sarajevu, i to zbog blizine Istočnog Sarajeva, u kojem je promet u trgovinama pojačan nedjeljom kada dolaze kupci iz drugog entiteta.
Sindikat: Moguć povratak „dobrovoljnog ropstva“
Nakon izbora priča o neradnoj nedjelji je nastavljena, ali budući da se vlast tek treba formirati, još nema zvaničnih prijedloga za izmjenu zakona.
„Postoje predizborne izjave, prijetnje ili obećanja data svom glasačkom tijelu od strane nekih od pobjedničkih partija. Ono što se sada dešava je ofanziva kakvu smo mi u STBiH dosad više puta prošli od pojedinaca koji sada vrlo direktno traže od svojih političkih predstavnika da i provedu ono što su rekli da će uraditi uoči izbora“, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika u trgovini i uslužnim djelatnostima.
Dodaje da radnicima situaciju dodatno komplikuje činjenica da nisu iskoristili mogućnost koju su imali kao glasači da odbrane ovo svoje pravo izlaskom na izbore.
„Ovako su, vrlo otvoreno govoreći, dali prostor da se u pitanje dovodi čak i da li uopšte žele da ne rade nedjeljom, što se maksimalno koristi od strane onih koji očigledno priželjkuju povratak sektora trgovine u sektor dobrovoljnog ropstva kakvo je vladalo decenijama“, kaže Beširović u izjavi za Buku.
Neradna nedjelja u oba entiteta?
Dok iz resornog federalnog ministarstva šalju poruke da nema ukidanja neradne nedjelje, poslanici buduće vlasti govore kako neradna nedjelja ima smisla samo ukoliko bude uvedena i u Republici Srpskoj.
Muamer Bandić, jedan od zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, koji očekuje da će njegova SBiH zajedno sa SDA i DF-om formirati vlast u Sarajevu, u ranijem intervjuu za Buku rekao je kako samo takvo rješenje ima smisla.
„Nemamo problem s tim da neradna nedjelja bude uređena na način na koji je to sada propisano. Međutim, mi smatramo da to treba da bude ujednačeno na državnom nivou, u oba entiteta. Smatram da je neprimjereno da građani Republike Srpske imaju nepovoljan položaj u odnosu na građane Federacije“, rekao je Bandić.
Obrazložio je stav navodeći da radnicima koji rade nedjeljom pripada pravo na odmor, ali da taj odmor treba biti usklađen i jednakopravno uređen u cijeloj BiH.
„Nikako ne bi trebalo da sada imamo jedan model u Federaciji, a drugi u Republici Srpskoj. Mislim da se treba pronaći zajedničko rješenje i da na bazi dogovora uredimo da nedjelja bude neradna i u Federaciji i u Republici Srpskoj“, dodao je Bandić.
Gavran: Neradna nedjelja je promašaj
Dok se politički blokovi od početka razilaze u stavovima, i ekonomisti nisu u potpunosti saglasni s ocjenom zabrane rada nedjeljom.
Neki vjeruju da radnička prava i human tretman uposlenika trebaju biti ispred profita, pojedini smatraju da odluke o neradnoj nedjelji trebaju donositi lokalne zajednice, ali najviše njih vjeruje da neradna nedjelja nije bila pametna ideja.
„Niko razuman nema dilemu kako je zabrana rada trgovina nedjeljom bila promašaj u svakom smislu i kako prevladavaju negativni efekti i na potrošače i na ekonomiju, dok su samim radnicima ovom populističkom mjerom lažne brige za njihov status u stvari oslabili pregovaračku poziciju, uskratili za puno veća prava koja zaslužuju i koja im pripadaju i prema postojećim propisima poput više slobodnog vremena i viša primanja za rad nedjeljom i praznicima“, kaže ekonomista Igor Gavran u izjavi za Buku.
Postojeće rješenje, dodaje, diskriminiše sve ostale radnike i pogoduje vlasnicima benzinskih pumpi, pekara, dragstora, ali i velikih trgovačkih lanaca kojima ova mjera odgovara.
„Pogotovo uoči ulaska Lidla na tržište koji je itekako spreman adekvatno plaćati radnike i koji bi napravio pritisak na sve ostale da im poprave položaj i plate ih više čak i bez zakonske prisile. Iako se to ne može smatrati strateškom reformom niti potezom koji će drastično poboljšati ekonomsku situaciju (jer neće), mislim da bi ukidanje ove besmislene zabrane uz paralelno osiguranje zaštite prava radnika i poboljšanje njihovog položaja moglo biti brz i efikasan signal da nova vlada nije jednako loša kao prethodna i da je spremna poduzimati ispravne korake umjesto demagogije i populizma“, zaključuje Gavran.