Hrvatska policija uhapsila je četvoricu ljudi zbog sumnje da su 14. i 15. avgusta namjerno izazvali čak deset požara na području Zadra i Zadarske županije, a hrvatski mediji navode da su među osumnjičenima trojica hrvatskih državljana srpske nacionalnosti i jedna državljanka Poljske.
Slučaj je odmah izazvao političke reakcije, posebno nakon što je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio da se kroz izvještavanje o hapšenjima ponovo stvara antisrpska atmosfera u Hrvatskoj.
Prema informacijama koje je objavio Index.hr, riječ je o muškarcima starim 46, 45 i 42 godine, dok je četvrta osumnjičena 33-godišnja državljanka Poljske, za koju se navodi da je djevojka jednog od uhapšenih.
Linta: „Novi talas antisrpske kampanje“
Linta je ocijenio da se optužbe protiv trojice Srba koriste za raspirivanje mržnje i netrpeljivosti prema srpskom narodu.
„Mnogi na društvenim mrežama šire bijednu mržnju i pozivaju na nasilje, što potvrđuje postojanje antisrpske atmosfere u Hrvatskoj“, naveo je Linta.
On tvrdi da čitav slučaj treba posmatrati i kroz prizmu drugih afera koje su posljednjih dana potresale Hrvatsku.
Posebno je izdvojio aferu u vezi sa nezakonitim odlaganjem opasnog otpada u Gospiću, gdje je, prema njegovim riječima, pronađeno oko 37.000 tona otpada, uključujući ostatke elektronske i medicinske opreme, plastiku i druge materijale.
Linta smatra da se pažnja javnosti pokušava preusmjeriti na slučaj požara.
„Čudno je da dosad za ovu aferu nisu optuženi Srbi. Čitava priča o namjernom podmetanju požara od strane troje Srba i Srpkinje koja ima poljsko državljanstvo djeluje providno i amaterski“, rekao je on.
Uhapšeni zbog deset požara
Hrvatska policija, međutim, tereti četvoro osumnjičenih za konkretna krivična djela.
Prema policijskim navodima, oni su uhapšeni 15. avgusta nakon dojave građana o paljenju vatre uz put na širem području Benkovca.
Sumnja se da su požari namjerno izazvani na deset lokacija – u Bilom Brigu u Zadru, Zemuniku Donjem, Galovcu, Donjim Biljanima, Zapužanima, Zemuniku, Zagradu, Lišanima Tinjskim, Škabrnji i Benkovcu.
Svima je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, dok je za jednog od osumnjičenih pritvor određen i zbog opasnosti od bjekstva.
Važno je naglasiti da se radi o osumnjičenima, a ne pravosnažno osuđenim osobama.
Jedan od osumnjičenih dobio više od 220.000 evra podsticaja
Posebnu pažnju hrvatske javnosti privukle su informacije o identitetu jednog od uhapšenih.
Kako prenosi Index.hr, Danielu Stegnjaiću je od 2017. do 18. avgusta 2026. godine isplaćeno ukupno 220.974,42 evra poljoprivrednih podsticaja iz nacionalnih i evropskih sredstava.
On je, prema tim navodima, uhapšen zajedno sa Vladimirom Ćupićem, koji je javnosti odranije poznat zbog afere „Crno brdo“, te još jednim muškarcem i 33-godišnjom državljankom Poljske.
Upravo slučaj Vladimira Ćupića dodatno je privukao pažnju, jer se njegovo ime prije više godina pojavilo u velikoj aferi sa odlaganjem industrijske šljake u Biljanima Donjim.
Ministar Anušić govori o terorizmu
Linta je posebno kritikovao potpredsjednika Vlade Hrvatske i ministra odbrane Ivana Anušića zbog njegove izjave da bi se u slučaju podmetanja požara moglo govoriti i o terorizmu.
On je doveo u pitanje način na koji se slučaj predstavlja javnosti, posebno imajući u vidu da je istraga još u toku.
„Ko nosi kante sa benzinom i pali travu dok svako može da ga vidi i prijavi policiji?“ upitao je Linta, komentarišući policijsku verziju događaja.
Posebno je problematizovao navod da je osumnjičene tokom paljenja požara primijetio stariji bračni par, koji je navodno uspio zapisati registarske oznake automobila kojim su se kretali.
Slučaj koji će dobiti i političku dimenziju
Hapšenje četvoro osumnjičenih zbog deset požara već je izašlo iz okvira klasične policijske istrage.
Dok hrvatske institucije utvrđuju ko je izazvao požare, zbog čega i da li su postojali širi motivi ili organizacija, dio srpskih političkih predstavnika upozorava da bi nacionalnost osumnjičenih mogla biti iskorištena za stvaranje dodatnih tenzija.
S druge strane, same optužbe za podmetanje požara moraju biti predmet istrage i dokazivanja pred nadležnim institucijama, bez obzira na nacionalnost osumnjičenih.
Za sada je jedino nesporno da je četvoro ljudi uhapšeno, da im se stavlja na teret izazivanje deset požara i da im je određen istražni zatvor.
Sve ostalo – od motiva, eventualne organizacije, mogućeg političkog konteksta do tvrdnji o pokušaju skretanja pažnje sa drugih afera – tek treba biti potvrđeno ili odbačeno kroz istragu i sudski postupak.