Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najvećih društvenih promjena posljednjih decenija – sve više građana živi samo. Nekadašnji model velikih porodičnih domaćinstava polako nestaje, a stručnjaci upozoravaju da ova promjena donosi ozbiljne demografske, socijalne i zdravstvene izazove.
Sve je više stanova i kuća u kojima živi samo jedna osoba. Razlozi su brojni – iseljavanje mladih, kasnije sklapanje brakova, manji broj djece, razvodi, ali i činjenica da mnogi stariji nakon odlaska djece ostaju sami u porodičnim domovima.
Posebno je to vidljivo u manjim gradovima i selima širom BiH, gdje su kuće građene za velike porodice danas često dom samo jednom ili dvojici stanovnika.
Mijenja se lice bh. društva
Ova promjena nije samo statistika. Ona mijenja način na koji funkcionišu porodica, komšiluk i čitava lokalna zajednica.
Generacijama su u BiH pod istim krovom živjele dvije ili tri generacije, a danas je takvih domaćinstava sve manje. Sve više ljudi vodi samostalan život, bilo iz izbora ili životnih okolnosti.
Kod starijih osoba to često znači i manju svakodnevnu podršku, posebno kada se pojave zdravstveni problemi ili smanjena pokretljivost.
Stariji ostaju sami, mladi odlaze
Odlazak mladih u druge gradove i inostranstvo ostavlja hiljade roditelja i baka i djedova same u kućama u kojima su nekada živjele brojne porodice.
Istovremeno, mlađe generacije sve češće kasnije ulaze u brak ili odlučuju da neko vrijeme žive same.
Zbog toga samački život više nije karakterističan samo za starije građane.
Veliki izazov za institucije
Rast broja samačkih domaćinstava otvara pitanje da li su zdravstveni i socijalni sistemi spremni za takvu promjenu.
Osoba koja živi sama često nema nekoga ko joj može pomoći u svakodnevnim obavezama, odlasku ljekaru ili u slučaju iznenadne bolesti.
Zbog toga će potreba za uslugama kućne njege, socijalne pomoći i organizovane podrške starijim osobama vjerovatno biti sve veća.
Više od statistike
Pitanje koliko ljudi živi samo mnogo je više od demografskog podatka. Ono pokazuje kako se mijenja struktura bosanskohercegovačkog društva, porodični odnosi i način života.
Dok se broj samačkih domaćinstava povećava, BiH ulazi u period u kojem će podrška porodice biti sve manje dostupna, a odgovornost institucija i lokalnih zajednica sve veća.