Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se danas sa predsjednikom Republike Srpske Savom Minićem u okviru političkih konsultacija, poručivši da će njegov pokret ostati opozicija vlasti, ali da je spreman na saradnju u pitanjima od interesa za Republiku Srpsku.
Stanivuković je na sastanak u Palatu Republike donio primjerak Ustava Republike Srpske, posebno ukazujući Miniću na član 80, kojim su definisane nadležnosti predsjednika Republike.
Kritikovao je njegovog prethodnika Sinišu Karana, tvrdeći da nije izvršavao svoje ustavne obaveze, već da je dozvolio drugom čovjeku da uzurpira institucije.
„Želim da vjerujem da ćemo imati predsjednika Republike, a ne uzurpatora ili predsjednika političke stranke koji će ovdje sjediti“, poručio je Stanivuković.
Dodao je da od Minića očekuje da predstavlja sve građane, uključujući i one koji za njega nisu glasali, te izrazio uvjerenje da će biti izložen pritiscima da tako ne postupa.
Nema ujedinjenja oko kriminala
Stanivuković je naglasio da će Pokret Sigurna Srpska, kao druga po snazi politička organizacija u Republici Srpskoj, djelovati kao alternativa i korektivni faktor vlasti.
Istovremeno, iskazao je spremnost na saradnju u pitanjima državne imovine, nadležnosti Republike Srpske, ukidanja OHR-a, ali i izmjena Ustava RS.
„Mi moramo da se oko Republike Srpske ujedinimo, ali nema ujedinjenja oko kriminala“, rekao je Stanivuković.
Od vlasti je zatražio da odustane od političke trgovine i pokušaja obezbjeđivanja skupštinske većine kupovinom poslanika, poručivši da za kvalitetne prijedloge može dobiti podršku svih 83 poslanika u Narodnoj skupštini RS.
Posebno je ukazao na slučaj RiTE Ugljevik i poslovanje Elektroprivrede Republike Srpske, insistirajući na procesuiranju navoda o kriminalu.
Banjaluka glavni grad, Pale prijestonica
Stanivuković je najavio da će Pokret Sigurna Srpska iznijeti i vlastite prijedloge izmjena Ustava Republike Srpske, među kojima je definisanje Banjaluke kao glavnog grada, a Pala kao prijestonice.
Najavio je i zakonske inicijative koje se odnose na reformu obrazovanja, depolitizaciju izbora direktora škola, rasterećenje nastavnog programa, zabranu reklamiranja igara na sreću i uklanjanje kladionica iz blizine škola.
Svoj dolazak na konsultacije obrazložio je potrebom za političkim dijalogom, institucionalnom saradnjom i unapređenjem političke kulture, uz tvrdnju da takav odnos ne znači odustajanje od opozicionog djelovanja.