Prenosimo u cjelosti:
1. Potvrđujemo principijelni stav Ruske Federacije da se njemački državljanin Christian Schmidt bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH. Stoga, on nema ovlaštenja u smislu Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a sve njegove odluke su nelegitimne.
2. Obraćamo se partnerima iz Upravnog odbora (UO PIC-a) sa zahtjevom da ponište takozvanu odluku Christiana Schmidta od 12. aprila ove godine. Ukoliko pojedini članovi UO PIC-a nastave popuštati samovolji Christiana Schmidta, posebno ako se sankcije koriste protiv legalno izabranih političara u BiH, onda će sva odgovornost za moguću destabilizaciju u Bosni i Hercegovini pasti na predstavnike međunarodne zajednice.
3. Pozivamo sve političke snage u BiH da pokažu realizam i odmah krenu u direktan dijalog, bez vanjskog posredovanja, kako bi se što prije došlo do kompromisnih rješenja o aktuelnim unutarpolitičkim pitanjima, formirala i jačala atmosfera saglasnosti i pomirenja. Samo to, u sadašnjoj komplikovanoj situaciji, može stvoriti uslove za osiguranje stabilnosti i bezbjednosti u Bosni i Hercegovini.
Podsjetimo da se Istinomjer bavio utemeljenosti tvrdnji o “nelegitimnosti” izbora novog visokog predstavnika pa je utvrdio da definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Konferencija o provedbi mira, održana u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine, osim što je rezultirala uspostavom PIC-a, zaključkom 18. ustvrdila je dezignaciju Bildta za visokog predstavnika “nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine”, te pozvala Vijeće sigurnosti da se složi s ovim potezom
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta, stoji u analizi Instinomjera