Nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić 11.
jula u Srebrenici je pred kamerama doslovno najavio zločine nad civilima
tzv. „sigurnosna zone“ Ujedinjenih naroda. „Evo nas u srpskoj
Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga, poklanjamo
srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije
bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru“, kazao je
Mladić. U Potočarima kod Srebrenice lično se angažirao u prisilnoj
deportaciji civila. „Ne bojte se ništa, samo polako. Neka prvo idu žene i
djeca. Doći će trideset autobusa i prebacit ćemo vas prema Kladnju.“
U
optužnici se navodi da je Mladić komandovao snagama „bosanskih Srba“
koje su terorizirale Sarajevo, pri čemu je i sam birao ciljeve
artiljerijske vatre: «Velešiće tuci i Pofaliće tuci. Tamo nema srpskoga
življa mnogo.“ Bivši komandant VRS-a tereti se i da je tokom
intervencije NATO-a 1995. godine za taoce uzeo stotine pripadnika snaga
UNPROFOR-a. Tužiteljstvo ga smatra odgovornim i za zločine u Bosanskoj
Krajini gdje je, po uzoru na praksu iz nekih ranijih ratova, oformljena
mreža koncentracijskih logora za civile kroz koje su prošle desetine
hiljada ljudi.
Novi dokazi i argumenti odbrane
U
ovom predmetu očekuje se utvrđivanje Mladićeve individualne i komandne
odgovornost za zločine koji mu se stavljaju na teret, iako je on kao
član udruženog zločinačkog poduhvata pomenut u nekoliko presuda,
uključujući i nepravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću. Novinarka BH
radija 1, Mirela Huković-Hodžić podsjeća da su se o zločinima za koje se
tereti Ratko Mladić, po većini tačaka optužnice, haške sudije izjasnile
kroz presude u ranijim predmetima. „Žrtve se nadaju da bi u ovoj
presudi moglo biti presuđeno da je u nekoliko bosanskohercegovačkih
općina 1992. etničko čišćenje doseglo razmjere genocida. Ni na jednom
suđenju do sada Tužiteljstvo to nije uspjelo dokazati. U Mladićevom
slučaju, optužba za genocid u Prijedoru 1992. godine potkrijepljena je
dokazima o prijedorskoj masovnoj grobnici Tomašica. Ti dokazi u ranijim
predmetima nisu razmatrani, jer su naknadno otkriveni”, kaže
Huković-Hodžić za Deutsche Welle.
Odbrana je Mladića od optužbi za genocid u Srebrenici branila
alibijem. Bit će interesantno vidjeti kako će Sudsko vijeće to
tretirati, kaže Mirela Huković-Hodžić. „Naime, odbrana je tvrdila da je
Mladić od 14. jula uvečer do 17. jula bio u Beogradu na pregovorima, ali
Tužiteljstvo smatra da ga to ne amnestira od odgovornosti za masovna
ubistva koja su počinjena u tom periodu. Bit će interesantno vidjeti i
kako će se Sudsko vijeće postaviti prema dijelu optužnice koji se odnosi
na artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom, koju je odbrana
pobijala tezom da je čitav grad bio bio legitimna vojna meta. Odbrana
se, naime, poziva na presudu Žalbenog vijeća kojim su hrvatski generali
Gotovina i Čermak oslobođeni odgovornosti za granitiranje Knina”,
napominje novinarka BH radija 1.
Hoće li izricanje presude podići političke tenzije u regiji?
Što
se tiče zdravstvenog stanja optuženog, Sudsko vijeće Haškog tribunala
odbacilo je sve zahtjeve odbrane u vezi sa njegovom procesnom
sposobnošću. Mirela Huković-Hodžić kaže da Mladiću može biti izrečena
presuda i u slučaju da se on ne pojavi na njenom izricanju. „Takvih
slučajeva bilo je u Tribunalu. Iako prvostepna, dakle presuda na koju se
obje strane mogu žaliti, ova presuda šalje poruku da je pravda spora
ali dostižna. Šesnaeset godina Ratko Mladić se skrivao od Haškog suda, a
uhapšen je kada je većina žrtava izgubila nadu da će se on ikada
suočiti sa teškim optužbama“, kaže Huković-Hodžić. Ona strahuje da bi
prvostepena presuda Ratku Mladiću mogla podići političke tenzije u BiH i
regiji, zaoštriti retoriku i pokazati da je bh. društvo još uvijek
podijeljeno na one koji Mladića smatraju herojem i one koji vjeruju da
je bivši komandant VRS-a ratni zločinac.
Branko
Todorović: Presuda vjerovatno neće izazvati drugačije reakcije od onih
koje su već viđene kod izricanja ranijih haških presuda
Izvršni
direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da
prvostepena presuda Ratku Mladiću vjerovatno neće izazvati drugačije
reakcije u regiji od onih koje su već viđene kod izricanja ranijih
haških presuda. „Vlasti u RS-u i srpski nacionalistički krugovi u regiji
će po ko zna koji put ponoviti lakonsku priču o Haškom tribunalu kao
nelegitimnom, pristrasnom, pravno neutemeljenom, antisrpskom i slično.
Naravno, za očekivati je da političari pokušaju presudu iskoristiti za
dalju manipulaciju ostrašćenim i pristrasnim građanima, a sve u cilju
dobijanja naklonosti za izbore 2018. godine. Mediji pod kontrolom vlasti
u RS-u odmah će početi pretresanje i oživljavanje sudskih procesa
bošnjačkim ili hrvatskim zvaničnicima, u skladu s rasprostranjenim
mišljenjem u ovom entitetu da se za ratne zločine kažnjavaju samo Srbi“,
kaže Todorović za Deutsche Welle.
Propuštene šanse za suočavanje sa zločinima
On
smatra da su Haški sud i druge međunarodne organizacije trebali učiniti
puno više kako bi se haška suđenja približila lokalnim zajednicama,
posebno sredinama u kojima su zločini počinjeni. Zato su, kako ističe
Todorović, mnogima u BiH ova suđenja izgledala daleka, nestvarna, kao
nešto što je „ni na nebu ni na zemlji”. „I to je jedan od razloga zbog
kojih je potpuno izostalo suočavanje javnosti sa zastrašujućim zločinima
zbog kojih počinioci ili naredbodavci i odgovaraju pred Haškim
tribunalom”, kaže Todorović.
Ratko Mladić rođen je 1943. godine u
selu Božanovići kod Kalinovika. Vojnu i Komandnoštabnu akademiju bivše
JNA (Jugoslovenske narodne armije) završio je u Beogradu. 1991. godine
poslan je u Knin kako bi organizirao pobunjene Srbe iz tzv. Republike
Srpske Krajine. U Hrvatskoj ga smatraju odgovornim za artiljerijske
napade na Šibenik, Zadar i Sinj. Od 12. maja pa do kraja rata u BiH bio
je komandant Glavnog štaba VRS-a. Jula 1995. godine optužen je za
genocid u Srebrenici, nakon čega mu se gubi svaki trag. Uhapšen je u
Srbiji u maju 2011. godine. Ratko Mladić je bio na platnom spisku
Beograda do 2001. godine.