"Velika je bruka i neprihvatljivo je da Muzej bitke na Sutjesci koji je pod upravom NP Sutjesko odnosno Vladom RS prikazuje četnike kao saradnike okupatora, u isti koš stavlja sa ustašama a po zvaničnom stavu srpske istoriografije četnici su bili organizacija jedna od dva narodnooslobodilačka pokreta, jedni su bili partizani, jedni četnici i dosta nam je više te komunističke i Titine propagande i partizanskih filmova. Bitka na Sutjesci je bila Operacija Švarc, gdje je bila prava uloga Nijemaca da istrijebi četnike, gdje su Pavle Đurišić i Nikola Bojović uhapšeni. I dosta je da se mi ovdje pokoravamo svakakvim nacijama koji nam daju etiketu ovu ili onu. Mi smo srpski ponosan narod i zahvaljujući nama Srbima ostali narodi su dobili slobodu a i sve ostale nacije zahvaljujući nama imaju svoje države, zahvljajujući našim glupostima. Hoću da se to izmijeni.Tražim od istoričara sa fakulteta na Palama i Banjaluci, hoću da se postavka Muzeja nacionalnog parka promijeni i da se četnici ne stavljaju u isti koš sa ustašama, kad to nisu. Najveći broj Srba je bio i u partizanima i u četnicima i zahvaljujući Srbima oslobođeni su i ostali narodi. Nema tu šta da se priča" rekao je Bodiroga tokom svog izlaganja.
Bitka na Sutjesci - šta kažu istoričari
Bitka na Sutjesci je u godinama poslije Drugog svjetskog rata bila jedan od nosećih stubova jugoslovenstva i predstavlja najvažniji uspjeh partizana u Drugom svjetskom ratu.
Na Sutjesci je poginulo između 7.000-7.500 partizana, što ga čini mjestom najvećeg masovnog stradanja partizana.
Glavni razlog da se radi o nosećem stubu jugoslovenstva, jeste činjenica da su se na Sutjesci protiv Nijemaca zajednički izborili svi narodi bivše Jugoslavije, izjavio je ranije za BBC na srpskom beogradski istoričar Milovan Pisarri
„Osnovni stav današnje politike u zemljama bivše Jugoslavije je antikomunizam i antijugoslovenstvo, a Sutjeska predstavlja apsolutnu suprotnost i jednom i drugom", rekao je Pisarri dodavši kako nacionalizacija pokreta otpora dovodi do zabuna.
„Revizionisti će reći, Sutjeska je primjer da kako su četnici bili antifašisti, jer su Nijemci na početku bitke razoružali nekoliko hiljada članova četničkog pokreta u Crnoj Gori", ustvrdivši kako je ovo „tipično revizionistički pristup" izjavio je Pisarri.
Na drugu stranu hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina izjavio je da glavni razlog za nacionalizovanje bitke u Hrvatskoj ne leži u broju poginulih Hrvata.
„U Hrvatskoj je naglasak na tome da je riječ o „hrvatskoj bici" samo zato što je to jedini način na koji se ta bitka može uopšte akceptirati kao nešto što bi, eto, ipak bilo nemoguće potpuno odbaciti. To je jedini razlog", izjavio je ranije Jakovina za BBC na srpskom.
Istoričari u regionu slažu se da spisak imena poginulih nedvosmisleno potvrđuje da je najviše poginulih boraca bilo iz Dalmacije - između 3.000 i 3.500 od više od 7.000 poginulih.
