Iako je Bosna i Hercegovina u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila pad izvoza električne energije, domaći energetski sektor ostvario je iznenađujuće povoljan finansijski rezultat. Oštriji pad uvoza električne energije direktno je pogurao trgovinski suficit naviše, pokazujući koliko fluktuacije na regionalnom tržištu energenata mogu ublažiti ukupne vanjskotgovinske minuse.
Podaci Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je od januara do kraja juna izvezeno električne energije u vrijednosti od 346,97 miliona KM. To predstavlja pad od 92,46 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, uvoz je istovremeno doživio pravi strmoglavi pad — smanjen je za čak 47,5 odsto i iznosio je 180,77 miliona KM, što je za 163,27 miliona KM manje nego u istom razdoblju 2025. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom skočila na skoro 192 odsto
Zahvaljujući tako drastičnom skresanju uvoznih stavki, trgovinski bilans u razmjeni električne energije skočio je sa prošlogodišnjih 95,39 miliona KM na ovogodišnjih 166,20 miliona KM, ostvarivši rast od 74,2 odsto. Time je i pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru porasla sa 127,7 odsto na impresivnih 191,9 odsto, odnosno za više od 64 postotna boda.
Ipak, šira slika bh. privrede pokazuje da energetski suficit samo djelimično krpi pukotine u ostalim sektorima. Rast ukupnog izvoza BiH u drugom tromjesečju ove godine uglavnom je rezultat kontinuiranog zamaha u elektroindustriji, te industriji metala i mašina, što je ublažilo udarce nastale usljed pada izvoza hrane, hemijskih proizvoda i same energije.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da usporavanje prerađivačke industrije unutar Evropske unije, stagnacija proizvodnje kapitalnih dobara i nova energetska previranja opterećuju domaće izvoznike, pri čemu najveći pritisak trpe drvna i tekstilna industrija.
Srbija i Hrvatska i dalje glavne energetske adrese
Kada je riječ o geografskoj raspodjeli izvoza, Srbija ostaje ujedljivo najveće kupovno tržište za domaću električnu energiju sa plasiranih 168,5 miliona KM u prvih šest mjeseci. Na drugom mjestu je Hrvatska sa 56,5 miliona KM, dok je u Sloveniju izvezeno 45,88 miliona KM.
Značajni finansijski prilivi ostvareni su i sa švicarskog tržišta u iznosu od 24,64 miliona KM, iz Crne Gore sa 20,47 miliona KM, te Holandije sa 15,8 miliona KM i Albanije sa 14,56 miliona KM. Manji obim plasmana zabilježen je i prema Mađarskoj i Slovačkoj. U konačnici, podaci jasnim brojkama potvrđuju da je BiH iz ove polovine godine izašla sa znatno stabilnijom energetskom bilansom, ali ne zbog spektakularnog rasta proizvodnje, već zahvaljujući radikalnom smanjenju kupovine struje iz inostranstva.