Iako januar mjesec uveliko prolazi, budžeta institucija
Federacije BiH za 2024. godinu još nema. Nema još ni prijedloga Vlade, a samim
tim ni materijala za zastupnike i delegate u federalnom Parlamentu. To što je
budžet za ovu godinu trebao biti završen prošle godine, time se više niko ne
zamara. Jednostavno, prelila se tradicija sa državnog nivoa da se budžet ne
usvaja na vrijeme.
Od poplava do suše
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH traže da se budžet usvoji
do kraja januara. Poljoprivrednici ne žele ni da čuju za opciju privremenog
finansiranja.
“Ako bude privremeno finansiranje, tu poljoprivrede nema.
Dakle, nema budžeta, nema ni programa podrške, samim time nema ni poticaja
poljoprivrednim proizvođačima. To bi bila katastrofa. Vrijeme leti, sjetva će
ubrzo početi, a mi imamo neizvjesnost. Znamo koliko ima procedura, sve da
budžet bude sutra usvojen, prvo treba Vlada dati prijedlog, pa ide u Parlament,
pa glasaju oba doma, pa opet u Vladu, pa službene novine. E, tek kad se objavi
u službenim novinama, tek se tada može raditi program podrške, bez kojeg nema
ni poticaja. Kad se počne program poticaja raditi, to se otegne, ode to daleko.
Imamo iskustva iz prethodnih godina, koliko je to sporo išlo”, govori za Buku
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Konstatuje kako je za poljoprivrednike najvažnije da
poticaji budu na vrijeme. Vrijeme za sjetvu se, kažu, ne može odgađati, i novac
im na ljeto ništa ne znači.
“Itekako je važno da se budžet usvoji do kraja januara. Ako
to vlast ne uradi, mi ćemo poduzeti neke svoje korake. Poslije prošle godine,
poljoprivreda je bukvalno na izdisaju. Bez ikakvog pretjerivanja. Ja ne pamtim
težu godinu. Sve nas je živo pogodilo, od poplava, mrazeva, oluje, suše, i na
kraju nas je i zemljotres stigao. Prošla godina je bila katastrofalna za
poljoprivrednike. Zbog toga upozoravamo da se na vrijeme rade određene
procedure, kako bi poticaji poljoprivrednicima stigli prije sjetve”, ističe
Bićo.
Traže 200 miliona KM za poticaje
Napominje kako je prošle godine iz budžeta FBiH za poticaje
poljoprivrednim proizvođačima izdvojeno 164 miliona maraka. Navodi kako konačno
poljoprivrednici nemaju potrebu da upozoravaju izvršnu vlast da ispuni zakonsku
normu, koja garantuje minimalno tri posto budžeta za poljoprivredu. Ove godine
očekuju više novca iz budžeta nego prošle.
“Mi tražimo za ovu godinu 200 miliona maraka za poticaje.
Imamo neka obećanja iz Ministarstva poljoprivrede da bi taj iznos i mogao biti
izdvojen za poljoprivredu. To bi bilo nešto što bi zaista zadovoljilo
poljoprivredne proizvođače i bilo bi korisno u vrijeme kada poljoprivrednici
nisu u dobroj situaciji”, kaže nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika
FBiH.
Vlast u BiH favorizuje uvoz, umjesto domaće proizvodnje
Prema njegovim riječima, fokus svih nova vlasti u Bosni i
Hercegovini u narednom periodu bi trebao biti usmjeren ka povećanju domaće
proizvodnje hrane. Napominje da je poražavajuća činjenica da proizvodimo samo
20 posto potreba stanovništva BiH, te kaže da se na tome mora početi raditi što
prije.
“Ja garantujem da možemo barem uduplati procenat proizvedene
hrane, samo da se država više pozabavi ovim pitanjem. Da bi se to postiglo,
potrebno je povećati poticaje, pogurati poljoprivrednike malo s kapitalnim
investicijama, kako bi se modernizovala mehanizacija, da se štalski objekti
poprave itd. U roku od dvije do četiri godine, duplo veću proizvodnju bi mogli
imati. Mi imamo masu neobrađenih površina, jer ljudima se ne isplati da ih
rade. Naravno, uz ovo je obavezno da se uključi državni nivo vlasti i da obuzda
uvoz. Tu se uvijek vraćamo na zaštitu domaćih proizvođača, bez toga ništa ne
ide. Uvesti prelevmane, carine na uvoz robe, kako bi domaći proizvodi bili
konkurentniji na tržištu. Naša roba kada ide u evropske zemlje, ona bude
opterećena, jer sve druge zemlje štite vlastitog proizvođača. Tako i mi trebamo
raditi, a ne dopustiti da ovdje uvozno mlijeko bude 1 KM, a naše 2 KM ili više.
Ovdje se sve radi naopako godinama. Treba samo maksimalno ulagati u domaću
proizvodnju, jer država bez vlastite proizvodnje hrane nije država. Imamo sve
resurse da zadovoljimo sve svoje potrebe, pa čak i da izvozimo, ali ovdje se na
tome ne radi. Umjesto toga, mi uvozimo i ono čega imamo viška. Godišnje uvozimo
vode za 250 miliona KM. To je apsurd, jačaš tuđu ekonomiju, a svoju slabiš”,
objašnjava Bićo.
Podsjeća kako je nepostojanje državnog ministarstva
poljoprivrede oštetilo i poljoprivrednike, a shodno tome i državu.
“Hrvatska godišnje iz budžeta izdvoji preko 600 miliona eura
za poljoprivredu. Za isto toliko novca imaju pristup evropskim fondovima.
Dakle, oni imaju preko dvije milijarde, u odnosu na naših 300 miliona. Zbog
toga naš proizvođač nije konkurentan nikome, jer imamo otvoreno tržište. Mi
tonemo rapidno. U zadnjih 15 godina nam je propadalo između 100 i 150 miliona
KM godišnje zbog toga što nismo imali državno ministarstvo poljoprivrede. Taj
iznos novca nismo mogli povući iz EU. Sad nek vide ljudi šta smo s tim novcem
mogli uraditi i kakvu proizvodnju imati”, zaključuje naš sagovornik.