Diplomatski izvori ne isključuju scenario odlaska Schmidta bez imenovanog nasljednika, što bi BiH moglo uvesti u pravni i politički vakuum u radu OHR-a
Kako se približava sjednica Vijeća za implementaciju mira (PIC), koja bi trebala biti održana 3. i 4. juna, sve više i sve izraženije raste politička i diplomatska napetost oko izbora novog visokog predstavnika u BiH koji bi trebao biti izabran na toj sjednici.
Raport iz diplomatskih izvora saznaje da nije isključen ni scenario, da do imenovanja nasljednika Christiana Schmidta i ne dođe na sjednici PIC-a početkom juna.
Razlog za to mogle bi biti sve dublje podjele unutar PIC-a, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i dijela evropskih zemalja oko imena budućeg nasljednika Christiana Schmidta, visokog predstavnika u ostavci, o čemu je Raport već detaljno pisao u više navrata.
Rizici neizbora visokog predstavnika
U normalnim okolnostima, neizbor visokog predstavnika ne bi bio problem, jer bi u tom slučaju aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt bez obzira na ostavku, ostao na toj poziciji do imenovanja nasljednika na toj funkciji, čime bi se očuvao institucionalni kontinuitet i stabilnost OHR-a.
Međutim, Raportovi izvori tvrde da bi SAD mogle insistirati na Schmidtovom odlasku čak i ako početkom juna ne bi bio izabran novi visoki predstavnik.
To pojašnjavaju intenzitetom pritisaka kojima je Schmidt bio izložen od SAD posljednjih mjeseci da podnese ostavku i navode da je jedini razlog zbog kojeg Schmidt već nije napustio BiH taj što je redovna sjednica PIC-a već bila planirana i datum njenog održavanja nije bio ‘predaleko’ od onog kada je Schmidt podnio ostavku.
Takav razvoj događaja, odnosno scenarij prema kojem naredne sedmice ne bi bio imenovan novi visoki predstavnik, prema ocjeni Raportovih sagovornika, predstavljao bi najnepovoljniju opciju za BiH, sa potencijalno dugoročnim institucionalnim posljedicama.
Jer došlo bi do svojevrsnog ‘vakuuma’ u radu OHR-a koji Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne definiše i ne predviđa precizno.
U praksi bi takva situacija značila da OHR ostaje kao institucija, ali bez političkog autoriteta koji proizlazi iz funkcije visokog predstavnika, što bi predstavljalo presedan bez jasnog pravnog i političkog okvira.
To bi imalo direktne posljedice po funkcionisanje političkog sistema u BiH. Nestankom mogućnosti intervencije kroz Bonske ovlasti, povećao bi se rizik blokada državnih institucija.
Iako neke od blokada, poput onih u Domu naroda PSBiH koje zbog SNSD-a i HDZBiH traju duže od godinu ni aktuelni visoki predstavnik nije riješio, ipak bi takav scenarij, kažu naši izvori, povećao prostor za političke krize, posebno u situacijama kada ne postoji unutrašnji konsenzus o ključnim državnim pitanjima, što bi moglo dovesti do potpune institucionalne paralize, naročito na državnom nivou.
Jasno je da bi eventualno odlaganje ili neimenovanje novog visokog predstavnika najviše odgovaralo Miloradu Dodiku i SNSD-u koji vode u inostranstvu plaćenu kampanju i lobiranje za ukidanje OHR-a, a već godinama osporavaju legitimitet i ovlasti visokog predstavnika kao i intervencionizam u unutrašnje političke procese u BiH.
Vraća li se Rusija u PIC
U tom smislu, izostanak imenovanja visokog predstavnika mogao bi dati ‘vjetar u leđa’ takvom narativu iz RS-a, čime bi se dodatno ojačale separatističke i antidejtonske političke poruke.
Upravo zato, ističu Raportovi izvori, EU ovih dana intenzivira pregovore kako pitanje imenovanja visokog predstavnika u BiH ne bi ostalo neotvorenim, jer bi prema njihovoj ocjeni prolongiranje odluke moglo imati šire posljedice po stabilnost zemlje, ali i po kredibilitet međunarodnog prisustva u BiH.
U cijeli proces izbora novog visokog predstavnika dodatnu neizvjesnost unosi i pitanje odnosa Ruske Federacije prema Vijeću za implementaciju mira (PIC). Rusija se već ranije povukla iz aktivnog učešća u radu Upravnog odbora PIC-a nakon imenovanja Christiana Schmidta, uz stav da je riječ o nelegitimnom procesu i osporavanje njegovog mandata.
Moskva se, inače, godinama zalaže za ukidanje OHR-a smatrajući da je njegova uloga prevaziđena i da bi BiH trebalo prepustiti isključivo domaćim političkim akterima.
U takvom kontekstu, dodatnu političku pažnju izazvale su i poruke Milorada Dodika tokom posjete Rusiji, gdje je otvorio pitanje šta bi se dogodilo u slučaju eventualnog povratka Rusije u rad PIC-a.
Njegova izjava je u diplomatskim krugovima protumačena kao signal mogućeg pokušaja da se dodatno zakomplikuje proces odlučivanja unutar PIC-a, čime bi se otvorio prostor za nove blokade i političke tenzije.
Raport je još prije sedam dana uputio upit Ambasadi Ruske Federacije u Sarajevu o tome da li Rusija planira povratak u Vijeće za implementaciju mira, kao i da li su učestvovali u konsultacijama o novom visokom predstavniku. Do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili.
Inače, čak i u slučaju formalnog povratka u PIC, Rusija ne bi mogla blokirati imenovanje visokog predstavnika, ali bi njen povratak mogao značajno uticati na dinamiku pregovora i otežati postizanje konsenzusa među zapadnim i evropskim članicama, posebno u trenutku već izraženih razlika oko kandidata za nasljednika Christiana Schmidta, što bi dodatno usporilo proces donošenja odluke.
Podsjećamo, Raport je već pisao o tome da se izbor novog visokog predstavnika odvija u uslovima izraženih diplomatskih podjela.
Kao glavni favorit Sjedinjenih Američkih Država i dalje se spominje italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, dok se kao alternativno rješenje u američkom prijedlogu pojavio i William Ruger.
Velika Britanija i Njemačka ne podržavaju Landija, a iako je on Italijan, navodno nema bezrezervnu podršku ni Italije, što dodatno pokazuje dubinu neslaganja unutar ključnih zapadnih saveznika.
Istovremeno se u diplomatskim krugovima spominje i mogućnost da Francuska predloži svog kandidata na čelo OHR-a, čime bi se otvorila nova faza nadmetanja za poziciju visokog predstavnika unutar PIC-a i novi rizik da zbog nepostojanja konsenzusa do izbora i ne dođe.