Najavljeno povećanje minimalnih plata u Bosni i Hercegovini od 2027. godine moglo bi donijeti značajno veća primanja zaposlenima, ali istovremeno otvara pitanje koje zabrinjava građane: hoće li veće plate zaista poboljšati životni standard ili će ih ubrzo pratiti nova poskupljenja proizvoda i usluga?
Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata bude određena prema stručnoj spremi, i to od 1.500 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.
U poređenju sa sadašnjim minimalcem od 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o osjetnom povećanju. Međutim, njegova realizacija mogla bi imati posljedice i na poslovanje poslodavaca, troškove rada i konačne cijene koje plaćaju potrošači.
Hoće li veće plate automatski značiti i skuplje proizvode?
Jedna od najvećih dilema odnosi se na mogućnost da poslodavci povećane troškove plata pokušaju nadoknaditi podizanjem cijena.
Posebno bi na udaru mogle biti djelatnosti u kojima troškovi rada predstavljaju značajan dio ukupnih rashoda, poput ugostiteljstva, trgovine, pojedinih uslužnih djelatnosti i manjih proizvodnih preduzeća.
Ukoliko kompanije ne budu mogle da povećane troškove pokriju većom produktivnošću, boljom organizacijom poslovanja ili smanjenjem drugih rashoda, dio njih mogao bi pokušati da ih prenese na krajnje potrošače.
To bi značilo da radnici dobijaju veće plate, ali istovremeno plaćaju više za hranu, usluge, ugostiteljstvo i druge svakodnevne potrebe.
Ipak, povećanje minimalne plate ne znači automatski i novi talas inflacije. Koliki će biti stvarni efekat zavisi od brojnih faktora, uključujući stanje na tržištu, konkurenciju, produktivnost, porezna opterećenja i mogućnosti poslodavaca da apsorbuju veće troškove.
Inflacija već pritiska kućne budžete
Da inflacijski pritisci nisu nestali, pokazuju i podaci Centralne banke BiH.
Prema procjeni objavljenoj krajem oktobra, godišnja temeljna inflacija u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosila je 4,33 odsto, dok je rast cijena usluga procijenjen na 4,59 odsto.
Centralna banka upozorila je i na uticaj poskupljenja energenata na domaće tržište.
U takvim okolnostima, građani strahuju da bi povećanje plata moglo biti praćeno novim rastom troškova života, čime bi dio očekivanog poboljšanja standarda bio poništen.
Drugim riječima, nije dovoljno da plata nominalno bude veća. Važno je koliko se za taj novac može kupiti i koliko će radniku ostati nakon plaćanja osnovnih životnih troškova.
Poslodavci upozoravaju na troškove, sindikati traže veća primanja
Dok sindikati smatraju da su veće minimalne plate neophodne za dostojanstveniji život radnika, poslodavci upozoravaju da povećanje mora biti usklađeno sa stvarnim mogućnostima privrede.
Ekonomisti, s druge strane, ukazuju na značaj smanjenja opterećenja rada, fiskalnih reformi i povećanja produktivnosti.
Ukoliko bi rast plata bio praćen smanjenjem troškova zapošljavanja i boljim poslovnim uslovima, poslodavci bi lakše mogli podnijeti veća izdvajanja za radnike, bez potrebe da cjelokupan teret prenose na potrošače.
Odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena, pa je prerano govoriti o konkretnim poskupljenjima.
Pred donosiocima odluka zato je važan zadatak: kako povećati primanja zaposlenih, a istovremeno očuvati konkurentnost privrede i spriječiti da rast cijena poništi korist od većih plata.
Jer za radnike nije presudno samo koliko će pisati na njihovoj platnoj listi, već koliko će im novca zaista ostati nakon što plate sve račune.