Pitanje državne imovine ponovo u fokusu nakon priče o plinskoj interkonekciji
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto informisala je članove Vijeća ministara da je bio planiran sastanak sa ambasadorima zemalja Kvinte o pitanju državne imovine, ali da je taj susret naknadno otkazan.
Kako je navedeno na sjednici održanoj 22. aprila, sastanak je trebao biti posvećen upravo pitanju državne imovine, ali su ambasadori Kvinte zbog nepredviđenih okolnosti odustali od dolaska. Novi termin razgovora do danas nije zakazan.
Kvintu čine Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija.
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, diplomatske aktivnosti u vezi državne imovine intenzivirane su nakon usvajanja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji BiH – Hrvatska, projekta koji predviđa transport američkog ukapljenog plina sa LNG terminala na Krku prema Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, političku situaciju dodatno je zakomplikovala najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, nakon čega su pokrenuti razgovori o izboru njegovog nasljednika.
Početkom aprila iz OHR-a su ponovo podsjetili na ranije stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o državnoj imovini.
“Ustavni sud je bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovine”, poručili su iz OHR-a.
Dodali su da zabrana raspolaganja državnom imovinom služi zaštiti interesa države dok se ovo pitanje ne riješi zakonom.
“U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata”, navedeno je.
Podsjećamo, zabrana raspolaganja državnom imovinom uvedena je još 2005. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna.
Iako je Komisija za državnu imovinu formirana još 2004. godine, njen novi saziv nikada nije imenovan nakon izmjena odluke iz 2018. godine, zbog čega je njen rad praktično blokiran.
U međuvremenu su pojedine institucije u Republici Srpskoj vršile knjiženje državne imovine, uključujući i šumsko zemljište, što je dodatno produbilo sporove oko ovog pitanja.
Prema informacijama koje kruže političkim krugovima, upravo bi deblokada Komisije za državnu imovinu trebala biti jedna od ključnih tema budućih razgovora između predstavnika BiH i ambasadora Kvinte.