U zajedničkoj izjavi politički lideri Jugoistočne Evrope su se saglasili da treba zaboraviti retoriku koja vraća u prošlost i okrenuti se ka budućnosti, ali već na konferenciji za novinare bošnjački lider Bakir Izetbegović, opravdavajući izjavu biskupa Franje Komarice koji je Banjaluku uporedio sa Blajburgom, Republiku Srpsku nazvao je paradržavom.
Ako je stabilnost ključ napretka regiona kako tumačiti porast nacionalizma u Hrvatskoj, pitali smo nakon sastanka lidera Brdo-Brioni procesa hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović upozorivši da nacionalizam u Hrvatskoj negativno djeluje na ono malo preostalih Srba u toj državi, ali i na Srbe u susjedstvu.
To smo ilustrovali činjenicom da je izjavu biskupa Komarice, koji je uporedio Banjaluku i Blajburg, podržao potpredsjednik hrvatske vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Kitarovićeva je odgovorila da ne želi da komentariše izjave zvaničnika, jer se često izvlače iz konteksta, ali je istakla da u Hrvatskoj postoje određeni procesi ali nema, kako je rekla ustaštva. Po njenom mišljenju to su samo sporadični incidenti.
“U Hrvatskoj se vodi demokratska rasprava. U toj raspravi ja osuđujem sve totalitarizme od ustaštva, fašizma i nacizma do komunizma, jugoslovenskog komunizma koji isto tako treba osuditi”, istakla je Grabar-Kitarović.
Iako naše pitanje o hrvatskom nacionalizmu nije bilo upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću on je na kraju konferencije za novinare insistirao da da svoj komentar. Nije mu jasno zašto se, kako kaže, napada i proziva biskup Komarica i zašto neki traže njegovo izvinjenje. Upitao je da li se može dati neko drugo poređenje za ono što su Bošnjaci i Hrvati doživjeli u Banjaluci.
“Iz tog grada su sistematski odstranjeni Hrvati i Bošnjaci. Nazovite to kako god hoćete, poredite to sa Blajburgom ili nečim drugim ali ljudi su sistematski od strane države istjerani iz svojih domova, iz Banjaluke. 16 džamija je u organizaciji države, odnosno tadašnje paradržave, srušeno. Sada je problem nešto što je rekao Komarica”, kaže Izetbegović.
Izjava Bakira izetbegovića je za svaku osudu, smatra srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić i podsjeća da je to suprotno uobičajenom i normalnom načinu funkcionisanja Zajedničkih institucija BiH.
“Apsolutno neprimjereno, nepotrebno i nevaspitano”, kaže Ivanić komentarišući Izetbegovićevu izjavu i dodaje:
“To je samo jedna u nizu stvari koje se događaju u posljednje vrijeme. Jedna politička koncepcija, prije svega ova bošnjačka, smatra da samo ona ima pravo na BiH. Nema od toga ništa i zato ne treba da ih čude moji sljedeći potezi koji će vrlo jasno pokazati da nije osve onako kao što misli Izetbegović. Ovakav pristip ruši mogućnost bilo kakvog povjerenja pogotovo ako uzmete u obzir način na koji je donesena odluka o popisu. To je prvo preglasavanje od kako je formiran ovaj Savjet ministara ali vas uvjeravam da će biti i posljednje. Onima koji su bili uvjereni da će ovim preglasavanjem obezbijediti neku promjenu BiH poručujem od toga nema ništa”.
Inače proces Brdo-Brioni najviše je pažnje privukao zbog dolaska predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Sarajevo, prvi put kako je izabran na tu funkciju, a nakon dva otkazivanja zvanične posjete, a na pitanje da li očekuje da ga dočekaju kao srpskog premijera Aleksandra Vučića u Srebrenici prije godinu dana odgovara:
“Nadam se da se nigdje u svijetu neće desiti da kada vam u posjetu dođe predsjednik vlade prijateljske države doživi tako nešto. To je za nas bio šok, ali smo mi iz toga izašli ne kvareći odnose sa BiH, prebacujući to na grupu ekstremista. Ipak to ne može biti opravdanje za domaćina”.
Nikolić je dodao da će sigurno doći ponovo u Sarajevo, ali je na Predsjedništvu BiH da odluči da li poziv ostaje otvoren ili ne te da li garantuju bezbjednost.
Prvi put, na zahtjev Bakira Izetbegovića zbog hapšenja Nasera Orića u Švajcarskoj, a potom zbog izbora u Srbiji .Nikolić bi navodno u zvaničnu posjetu BiH trebao doći na jesen.
Pažnju javnosti privukao je i susret Predsjednika Serbije i hrvatske predsjednice čija zemlja već mjesecima koči otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i Evropske unije. Kompromis je navodno postignut, ali…
Na sastanku političkih lidera Brdo-Brioni proces govorilo se i o evropskim integracijama. Slovenački i italijanski predsednici potvrdili su da se Evropska unija suočava sa vlastitim problemima i da trenutno ne razmišlja o proširenju.
Međutim istakli su da zemlje kandidati i one koje žele taj status treba da nastave sa reformama kako bi, kada se Evropska unija odluči za proširenje bili spremni, jer Evropska unije nije i neće biti kompletna bez svih zemalja Jugoistoče Evrope.