Udruženje banaka BiH upozorava na sve učestalije digitalne prevare u kojima se prevaranti predstavljaju kao banke i pokušavaju doći do ličnih i bankovnih podataka građana.
Građani Bosne i Hercegovine sve su češće na meti sofisticiranih internet prevara u kojima se prevaranti predstavljaju kao banke ili druge pouzdane institucije kako bi došli do povjerljivih podataka i novca svojih žrtava.
Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine upozoravaju da kriminalci koriste SMS poruke, elektronsku poštu i lažne internet stranice koje izgledom oponašaju zvanične kanale banaka, s ciljem da prevare korisnike.
Prevaranti traže hitnu reakciju građana
Kako navode iz Udruženja, u lažnim porukama od građana se najčešće traži da hitno ažuriraju mobilnu aplikaciju, potvrde svoj identitet ili unesu podatke kako bi, navodno, spriječili blokadu računa ili prekid korištenja bankarskih usluga.
Klikom na dostavljene linkove korisnici mogu biti preusmjereni na lažne internet stranice koje izgledaju gotovo identično kao zvanične stranice banaka. Na njima se potom traže podaci o platnim karticama, broj telefona ili jednokratni sigurnosni kodovi.
Banke nikada ne traže ove podatke
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica naglasio je da banke nikada ne traže od svojih klijenata da putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama dostavljaju povjerljive podatke.
Među informacijama koje banke nikada neće tražiti nalaze se:
- PIN broj platne kartice,
- CVV/CVC sigurnosni kod,
- jednokratni autorizacioni kodovi,
- druge povjerljive informacije koje omogućavaju pristup računu.
Ražanica poručuje da svaki takav zahtjev treba smatrati pokušajem prevare te odmah kontaktirati svoju banku putem zvaničnih komunikacionih kanala.
Šta uraditi ako ste otvorili sumnjiv link?
Građanima se savjetuje da budu posebno oprezni kada prime poruke koje stvaraju osjećaj hitnosti ili prijete blokadom računa ukoliko odmah ne unesu tražene podatke.
Prije bilo kakvog unosa informacija preporučuje se provjera adrese pošiljaoca i internet stranice na koju poruka vodi.
Ukoliko je korisnik već otvorio sumnjivi link ili podijelio osjetljive podatke, iz Udruženja banaka preporučuju da bez odlaganja kontaktira svoju banku kako bi zaštitio račun i spriječio eventualnu zloupotrebu.
Sve više različitih internet prevara
Iz Udruženja podsjećaju da lažne bankarske poruke nisu jedini oblik digitalnih prevara s kojima se građani BiH suočavaju.
Među najčešćim su i prevare sa X-bonovima, u kojima se prevaranti predstavljaju kao prijatelji ili članovi porodice i traže kupovinu bonova, zatim romantične prevare putem društvenih mreža, kao i telefonske prevare koje su često usmjerene prema starijim osobama.
Zajedničko svim ovim prevarama jeste pokušaj stvaranja osjećaja hitnosti i iskorištavanje povjerenja žrtava. Zbog toga stručnjaci savjetuju građanima da nikada ne dijele lične podatke, sigurnosne kodove ili novac prije nego što provjere identitet osobe ili institucije s kojom komuniciraju.
