U Službenom listu BiH objavljene su cijene markiranja tečnih naftnih goriva, a trošak bi mogao biti prebačen na građane.
Vozače u Bosni i Hercegovini moglo bi dočekati novo poskupljenje goriva nakon što je u Službenom listu BiH objavljen cjenovnik za obavezno markiranje tečnih naftnih goriva.
Prema objavljenim podacima, cijena markiranja iznosi 33,18 KM bez PDV-a, odnosno 38,82 KM sa PDV-om na 1.000 litara goriva.
Ukoliko distributeri kompletan trošak prebace na krajnje kupce, gorivo bi moglo poskupjeti za oko 3,88 feninga po litru.
Koliko će koštati markiranje?
Cjenovnik su utvrdile kompanije:
- Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo
- ConTek d.o.o. Ljubuški
- Inspekt d.o.o. Zvornik
- Authentix Inc. iz Dalasa
Osim same usluge markiranja, određene su i cijene dodatnih laboratorijskih analiza.
Ponovljeno arbitražno laboratorijsko ispitivanje nakon žalbe koštaće 1.200 KM bez PDV-a (1.404 KM sa PDV-om), dok će uzorkovanje i analiza koncentracije markera po vanrednom zahtjevu klijenta iznositi 800 KM bez PDV-a, odnosno 936 KM sa PDV-om.
Ugovor vrijedi pet godina
Posao markiranja goriva dobio je konzorcij koji predvodi američka kompanija Authentix Inc., nakon tendera koji je raspisalo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Ugovor je zaključen na period od pet godina, a njegovo provođenje omogućeno je nakon što je Savjet ministara BiH krajem prošle godine usvojio Pravilnik o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tečnih naftnih goriva.
Šta je markiranje goriva?
Markiranje podrazumijeva dodavanje posebnih hemijskih markera u gorivo kako bi se mogla utvrditi njegova namjena i poreski status.
Zagovornici ove mjere tvrde da će ona:
- smanjiti promet nekvalitetnog goriva,
- suzbiti sivu ekonomiju,
- povećati prihode od poreza,
- smanjiti emisiju štetnih gasova,
- osigurati ravnopravnije uslove na tržištu.
Kritike zbog mogućeg poskupljenja
Protivnici uvođenja sistema upozoravaju da bi dodatni troškovi markiranja mogli završiti na teretu građana kroz više cijene goriva.
Takođe smatraju da bi pojedine odredbe pravilnika mogle usporiti promet na graničnim prelazima te ističu da se ovakav sistem trenutno primjenjuje u relativno malom broju evropskih država.