Vlada Republike Srpske juče je, u nastavku 13. sjednice, utvrdila i Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
“Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske uredio je pitanja osnivanja, postupak registracije, unutrašnju organizaciju i prestanak rada, s tim da oblast javnosti rada nije regulisao. Republika Srpska do danas nije uredila posebnim zakonom oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija.Nepostojanjem zakona kojim se propisuje oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija, stvaraju se pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Republike Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike Srpske”, saopšteno je iz Vlade RS.
“Ovih dana ćemo predložiti novi zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru RS. Biće doslovno prepisan zakon od SAD. One u svom zakonu te strane nevladine organizacije nazivaju stranim agentima na prostoru SAD. Mi ćemo preuzeti svu terminologiju, samo umjesto onoga SAD biće napisana Republika Srpska. Gdje piše Ministarstvo pravde SAD, pisaće Ministarstvo pravde RS, pa da vidimo šta će Amerikanci na to reći, a to podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije i sve što rade”, rekao je prije nekoliko dana predsjednik RS Milorad Dodik.
Dijana Pejić izvršna direktorica nevladine organizacije Genesis Project iz Banjaluke, kaže da je najavljeni novi zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru RS očekivan slijed događaja nakon Nacrta zakona o kriminalizaciji klevete.
“Najveći problem koji ja vidim u vezi gore navedne izjave jeste činjenica da bi nas, ljude koji rade u udruženjima građana, Republika Srpska okarakterisala kao ‘strane agente’. Nas, koji smo rođeni na ovim prostorima i nas koji smo toliko dobra učinili za, a ovo govorim iz perspektive organizacije koju ja vodim, djecu Republike Srpske, ali i za djecu iz cijele Bosne i Hercegovine. Sama karakterizacija uposlenih u udruženjima građana kao ‘stranih agenata’ može da izazove mnoge probleme ne samo nama, nego i djeci i mladima s kojima radimo na krajnje transparentan i podržavajući način. Važno je da pomenemo da se jedna od najčešćih definicija pojma ‘strani agent’ odnosi na ‘svako lice ili entitet koji aktivno ostvaruje interese strane zemlje dok se nalazi u drugoj zemlji domaćinu. Strani agenti mogu biti državljani zemlje domaćina’. U savremenom jeziku, izraz ‘tajni agent’ ima veoma negativnu konotaciju”, rekla je za BUKU Dijana Pejić.
Dodaje da se organizacija koju ona vodi ne može okarakterisati kao „vođena interesima neke strane zemlje“.
“Naprotiv, mi se već 26 godina borimo za osnaživanje djece i mladih, kroz neformalnu edukaciju, te smo vođeni isključivo i samo interesima naše djece i mladih, a ne interesima ‘neke strane zemlje’”, poručuje Dijana.
“Ja se iskreno nadam da će donosioci novih zakona uvidjeti bespotrebnost donošenja ovog zakona, koji ne bi donio nešto novo osim etiketiranja nas, ljudi koji rade u udruženjima građana, kao stranih agenata. Sve ostalo što bi ovaj zakon uredio, poput navedenog prijavljivanja transakcija i onog što radimo, već je uređeno drugim zakonima. Mi smo dužni imati godišnje finansijske izvještaje, koje uredno vodi naš knjigovodstveni biro i predaje ih APIF-u. U tim izvještajima se vide svi prilivi sredstava koje ostvarujemo tokom jedne godine. Mi smo takođe dužni praviti godišnje narativne izvještaje, iz kojih se vidi ‘sve što radimo’, tako da je i to već uređeno i nema potrebe da se dodatno uređuje”, pojašnjava Dijana Pejić.
Ona kaže da nazivanje svih radnika iz nevladinog sektora “stranim agentima” može izazvati negativne konotacije, to može izazvati podozrenje i nepovjerenje kod djece i mladih s kojima rade, što dalje može značajno otežati njihov rad.
“Dio izjave, o netransparetnosti priliva sredstva, mogu da komentarišem samo iz perspektive svoje organizacije. Nama svi prilivi sredstava idu preko bankovnih računa, svi prilivi se uredno knjiže u finansijske izvještaje, godišnje bilanse stanja i bilanse uspjeha. Mjesečno vršimo prijave svih isplata, po raznim osnovama, te svojim sredstvima pomažemo punjenje budžeta Republike Srpske. Redovno smo izloženi provjerama raznih inspekcija i nikada nismo imali zamjerke na transparentnost našeg rada”, kaže Pejić Dijana.
Ona kaže da živimo u veoma nesigurnim vremenima.
“Svi smo bili svjedoci, u nebrojenim situacijama, kada je bilo kakvo negativno etiketiranje pojedinaca, bez pozadine i argumenata, dovelo do veoma neželjenih posljedica od strane povodljivih pojedinaca. Ne samo da bih se ja lično osjećala neugodno da me etiketiraju kao ‘stranog agenta’, nego bih bila zabrinuta kako bi se to odrazilo na moje najbliže, na moje kolege iz organizacije i njihove porodice, te na sve divne mlade ljude s kojima radimo u osnovnim i srednjim školama širom Republike Srpske”, ističe naša sagovornica.
Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, kaže da je najava zakona o nevladinim organizacijama nastavak pritiska na nevladine organizacije i medije koji rade profesionalno svoj posao i iznose na vidjelo teme koje vlastima ne odgovaraju.
“Nažalost, takav prijeteći ton nije bez posljedica, što su već na svojoj koži osjetili novinari Morača i Trifunović. Jednostavnim rječnikom, najavom ovog Zakona će se nastaviti lov na vještice, a Republiku Srpsku vratiti unazad, kada su u pitanju vrijednosti koje su zagarantovane Ustavom Republike Srpske”, rekao je za BUKU Žolja. On smatra da je sve izglednije da će doći do usvajanja restriktivnih zakona, prije svega zato što su najave donošenja seta zakona dosta ozbiljnije nego ranije, a i okolnosti su se promijenile, prije svega zbog rata u Ukrajini i uticaja na BiH odnosno RS.
“Ono što takođe zabrinjava jesu mlake ili skoro nikakve reakcije Delegacije evropske komisije i OHR-a, odnosno Satlera i Šmita, koji su, stiče se utisak, aminovali donošenje ovih zakona”, ističe Žolja.
Kada je sam Zakon o nevladinim organizacijama u pitanju, javnost još uvijek nije upoznat sa njegovim Nacrtom, pa je u ovom trenutku teško govoriti šta bi on mogao donijeti.
“Po prethodnim najavama uvođenja Zakona o nevladinim organizacijama, koje traju još od 2014. godine, radi se o zakonu koji će dodatno otežati rad organizacija, prije svega u onom tehničkom smislu, jer ćemo morati slati nadležnima da odobre projekat prije slanja donatoru”, rekao je naš sagovornik. On dodaje da većina ozbiljnih organizacija u Republici Srpskoj i BiH rade veoma profesionalno i transparentno u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje.
“Većina radi na zaštiti ljudskih prava i u skladu sa UN i evropskim konvencijama, koje je BiH potpisala i koji su dio Ustava. Većina svoje godišnje finansijske i narativne izvještaje drži transparentno na svojim internet stranicma. Većina ima revizorske izvještaje. Kada bi nevladine organizacije u Republici Srpskoj imale tako negativne revizorske izvještaje od strane Službe glavnog revizora, ne bi više dobili niti marku od donatora ili bi odavno bile ugašene, a pojedinci čak u zatvoru”, pojašnjava Žolja.
Žolja kaže da mu ne bi bilo ugodno da bude označen kao “strani agent”.
“Vjerovatno bismo dodatno bili izloženi osudama ili čak napadima. Ovakva vrsta etiktiranja nekako podsjeća na neka prošla strašna vremena 40-ih ili 90-ih godina kad su neki ljudi morali nositi žuta ili bijela obilježja, a nakon toga im se gubio svaki trag”, ističe.
Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banjaluka, rekla je da ne poznaje zakon SAD-a u kontekstu rada nevladinih organizacija.
“Nisam imala priliku da ga čitam, a za puno razumijevanje trebalo bi da imamo autentičan prevod i analizu na koji način bi se ovaj zakon integrisao u pravni sistem Republike Srpske. Ovako možemo samo nagađati. Nevladine organizacije Republike Srpske djeluju u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama, kojim se uređuje osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija i prestanak rada udruženja i fondacija. Statut i delovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku”, rekla je za BUKU Ivić Gorica.
Kao i ostali naši sagovornici, Gorica kaže da nevladine organizacije podliježu strogim finansijskim kontrolama i revizijama.
“Godišnji izvještaji o radu se redovno objavljuju i javno su dostupni. Ciljevi koje želimo postići aktivnostima se planiraju u skladu sa međunarodnim obavezama koje država prethodno verifikuje i prihvati. Većina donatora koji finansiraju nevladine organizacije putem javnih poziva finansiraju i institucije sistema kroz razne projekte i programe”, kaže Gorica.
Dodaje da kod većine građana/ki termin strani agent asocira na izdaju, prevaru, manipulacije, štetu, čime se stavlja obruč i meta na čelo svima koji rade u nevladinom sektoru.
Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, smatra da bi Milorad Dodik želio da uvede ruski zakon predstavljajući ga kao američki.
“Ukoliko se i uvede, ne zaboravimo da su po stranim transakcijama najveći korisnici upravo institucije, jer iste uzimaju kredite, a one potpisuju i štetne koncesione ugovore, te se zadužuju na raznim stranim berzama gdje nemamo nikakve informacije o uslovima. Tako da je pitanje ko je ovdje strani agent”, rekao je Dakić. On dodaje da Centar kao udruženje djeluje kao kritičar loših odluka insitucija, ali u isto vrijeme i kao njihovi partner.
“Ovim se skače u stomak i uništava legitimitet entiteta i njegov suverenitet, tako da su ovo djelovanja od strane pojedinaca iz vlasti isključivo protiv Republike Srpske. Mi ćemo raditi u svim uslovima, ako bude isljeđivanja i hapšenja, spremni smo platiti cijenu, za naš iskren i predan rad. No, to će ići malo teže, pa stoga i pozivam da se pokažu koliko su hrabri da izađu na crtu”, kaže Dakić.
On napominje da i zahvaljujući nevladinim organizacijama budžet RS dobija bespovratna sredstva kroz grantove koje koriste.
“Smatram da se ovdje želi kontrolisati šta će nevladine organizacije raditi i da ne remetimo dogovore različitih aktera. Kada smo kod netransparentnosti, mislim da prikrivanje ugovora pojedinih ministarstava predstavlja netransparetni rad. Kod nas je sve dostupno i javno, tako da svako to može provjeriti. Ovo je klasično dizanje prašine, samo je pitanje zbog čega”, zaključuje Dakić.