Svi učesnici Ministarskog sastanka u okviru Struktuiranog dijaloga o pravosuđu u BiH slažu se da je napravljen veliki napredak kad je u pitanju prijedlog nacrta novog zakona o sudovima. Istakli su da je jedino pitanje oko kojeg još uvijek nisu pronašli zajednički jezik takozvana “proširena nadležnost” državnog suda, javlja Anadolu Agency (AA).
Stoga je, kako bi riješili i jedino preostalo pitanje, za narednu sedmicu na poziv Antona Kasipovića, ministra pravde Republike Srpske, zakazan novi sastanak u Banjaluci.
Ministarskom sastanku, koji je održan u srijedu u Sarajevu, osim Kasipovića prisustvovali su Christian Danielsson, generalni direktor direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, zatim Josip Grubeš, ministar pravde BiH, Nezir Pivić, ministar pravde Federacije BiH, Safet Pizović, predsjednik Pravosudne komisije Brčko Distrikta, i Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
“Fokusirali smo se na temu nadležnosti suda i eventualnom nacrtu zakona o sudovima BiH. Primjetan je napredak, ali je ostalo pitanja koja treba rješavati. Raduje me što su se ministri usaglasili da održe novi sastanak. Siguran sam da ćemo poslije toga imati saglasnost oko spornog pitanja. Naglasiću da je jako važno jačanje nezavisnosti pravosuđa za cjelokupnu vladavinu prava u BiH, ali i za put zemlje ka Evropskoj uniji. Jedan od glavnih uslova za članstvo u EU upravo je nezavisno i efikasno pravosuđe”, rekao je između ostalog Danielsson.
Državni ministar pravosuđa Grubeš je iznio određene detalje razgovora. Naglasio je da se govorilo o reformi pravosuđa, konkretnije o članku 7.2.b.
“Ono što je do sada uradila radna grupa Ministarstva pravde BiH jeste da imamo usaglašena dva koncepta prijedloga zakona o sudovima. To su prijedlog iz 2013. državnog Ministarstva pravde i prijedlog iz 2015. Ministarstva pravde RS. Ostao je neriješen jedino ovaj dio vezan za takozvanu ‘proširenu nadležnost’. Ono oko čega smo se usaglasili jeste da je postojeći članak najgore rješenje od svih ponuđenih. Zbog toga smo se dogovorili da što prije, ali ne brzopleto, donesemo odluku da se taj članak popravi. Krajem idućeg tjedna smo dogovorili sastanak u Banjaluci kako bi konačno uskladili prijedlog nacrta zakona o sudovima. Govorim u množini, jer je novim zakonom predviđeno formiranje Višeg suda kao drugi stepen instutucija suda BiH. Vjerujem da ćemo najdalje u drugoj polovici trećeg mjeseca pred Vijećem ministara imati taj prijedlog”, kazao je Grubeš.
Kasipović je bio dosta kratak. Istakao je da je evidentan napredak, ali isto tako da i nema konačnog rješenja.
“Podgrupa koja je kvalitetno radila došla je do trenutka kada ne može sama bez jasnih stavova ministara pravde. Došli smo do tačke kada ćemo moći podgrupi dati jasnu smjernicu kako dalje da rješava pitanja. Uvjeren sam da smo svi svjesni važnosti ovog pitanja i da svi jednako želimo da dođemo do rješenja”, rekao je Kasipović.
Tegeltija je pokušao javnosti objasniti o čemu se zapravo radi i gdje su pregovori zapeli.
“Radimo u dobroj atmosferi koja pogoduje pronalaženju rješenja. Koje ćemo rješenje usvojiti kao konačno zavisi od političkog dogovora. Politika je izvršna i zakonodavna vlast, a ona je nadležn za donošenje zakona. Pravosuđe ga provodi. U fazi donošenja zakonskog rješenja došli smo do tačke u kojoj se političari trebaju odlučiti za jedno od tri ponuđena rješenja. Na stolu rješenje koje slijedi koncept nacrta zakona o sudovima iz 2013. godine koje predviđa regulisanje ‘proširenih nadležnosti’ u zakonu o Sudu BiH. Drugo rješenje podrazumjeva regulisanje nadležnosti Suda BiH isključivo kroz krivične zakone BiH, entiteta i Brčko Distrikra, s tim da bi to bilo potpuno napuštanje koncepta koje trenutno važi u Zakonu o Sudu BiH. Treće je konceptualni kompromis prethodna dva rješenja”, zaključio je Tegeltija.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je 13. jula 2011. godine donijelo odluku o uspostavljanju Komisije pravosuđa u BiH za pitanja struktuiranog dijaloga. Zadatak komisije je da pripremi i dostavi VSTV-u BiH na razmatranje zajedničku platformu pravosuđa BiH u odnosu na sva pitanja koja su predmet rasprave u okviru Struktuiranog dijaloga između Evropske unije i BiH.