Solarna elektrana „Trebinje 1“ predstavljena je kao jedan od velikih energetskih projekata Republike Srpske, vrijedan više od 100 miliona KM. Međutim, studija Transparency Internationala BiH otvorila je niz pitanja o načinu dodjele koncesije, ulasku mađarskog investitora, uslovima prenosa 70 odsto vlasništva i transparentnosti cijelog postupka.
Projekat je prvobitno bio vezan za Elektroprivredu Republike Srpske, da bi preko novoosnovanog preduzeća „SE Trebinje 1“ većinski udio preuzeo mađarski Lugos Renewables.
Godinama kasnije, Lugos je izašao iz projekta, a njegovih 70 odsto preuzela je druga mađarska kompanija – MAYER NRG Kft.
Upravo način na koji je javni projekat prolazio kroz različite vlasničke strukture nalazi se u fokusu analize Transparency Internationala BiH.
KONCESIJA PRVO DODIJELJENA ERS-U BEZ JAVNOG NADMETANJA
Priča počinje 2020. godine, kada je Vlada Republike Srpske koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane „Trebinje 1“ dodijelila Elektroprivredi Republike Srpske.
Prema analizi TI BiH, koncesija je dodijeljena bez javnog poziva, kroz postupak koji zakon omogućava javnim preduzećima koja obavljaju djelatnost od opšteg interesa. ERS je potom osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ i na njega prenio koncesiju i drugu dokumentaciju potrebnu za realizaciju projekta.
U maju 2021. Komisija za koncesije RS odobrila je ustupanje koncesije novoosnovanom preduzeću.
TI BiH je kasnije problematizovao činjenicu da je „SE Trebinje 1“ u trenutku kada je trebalo da preuzme koncesiju imalo minimalne poslovne prihode. Organizacija je od Komisije tražila dokumentaciju na osnovu koje je utvrđeno da novi koncesionar ispunjava finansijske i druge uslove, ali joj ti podaci nisu dostavljeni, zbog čega je pokrenut upravni spor.
LUGOS DOBIO 70 ODSTO, A USLOVI UGOVORA OSTALI SKRIVENI
Ključni trenutak dogodio se krajem 2021. godine.
Vlada Republike Srpske je 30. decembra 2021. donijela odluku kojom se 70 odsto vlasništva nad „SE Trebinje 1“ prenosi na mađarsku kompaniju Lugos Renewables, dok je ERS zadržao 30 odsto.
Prema podacima iz registra, kapital ERS-a iznosio je oko 2,18 miliona KM, dok je ulog Lugos Renewablesa bio oko 5,08 miliona KM.
Međutim, javnosti nisu poznati svi detalji transakcije.
TI BiH je od ERS-a tražio ugovor kojim je mađarskom partneru omogućeno da preuzme većinski udio. ERS je odbio da dostavi ugovor, uz obrazloženje koje je u ranijem postupku uključivalo tvrdnju da ugovor nije zaključen u obliku koji je TI BiH tražio, već da je bio utvrđen njegov sadržaj.
Zbog uskraćivanja informacija TI BiH je pokretao postupke pred nadležnim institucijama i sudovima.
LUGOS OTIŠAO, A 70 ODSTO PREUZELA DRUGA MAĐARSKA FIRMA
Tu se priča nije završila.
Tokom 2025. godine Lugos Renewables se povukao iz projekta, a njegovih 70 odsto vlasništva preuzela je kompanija MAYER NRG Kft. iz Budimpešte.
Prema podacima koje su objavili TI BiH i CAPITAL, MAYER NRG u trenutku ulaska u projekat nije imao zaposlene radnike niti značajne prihode, dok su podaci iz mađarskog registra ukazivali na veoma malu vrijednost imovine i ograničenu poslovnu aktivnost.
Vlada Republike Srpske odobrila je prenos 70 odsto udjela na novu mađarsku kompaniju u januaru 2025. godine.
Time je ERS ostao vlasnik 30 odsto „SE Trebinje 1“, dok je većinski paket prešao sa jedne mađarske kompanije na drugu.
PROJEKAT VRIJEDAN VIŠE OD 100 MILIONA KM, A INVESTITORI MIJENJANI
„Trebinje 1“ je tokom razvoja projekta mijenjalo i planiranu snagu.
Prvobitno je bila predviđena elektrana snage oko 72,92 MWp, dok je kasnijom dokumentacijom planirana snaga povećana na oko 146 MWp. Vrijednost projekta u javnim dokumentima i medijskim izvještajima procjenjivana je na više od 100 miliona KM.
Uprkos tome, detalji o finansiranju, uslovima pod kojima su mijenjani vlasnici i stvarnim obavezama investitora nisu u cijelosti dostupni javnosti.
TI BiH upravo transparentnost tih procesa navodi kao jedan od ključnih problema.
PITANJE SUKOBA INTERESA
Dodatna pitanja otvorena su i oko ljudi koji su bili povezani sa upravljanjem projektom.
U ranijoj analizi TI BiH navode se slučajevi gdje su osobe povezane sa političkim strukturama istovremeno obavljale funkcije u preduzeću „SE Trebinje 1“.
Među njima se navodi Milutin Mastilović, koji je bio odbornik SNSD-a u Trebinju i v.d. direktor „SE Trebinje 1“, dok je istovremeno bio povezan sa privatnom kompanijom koja posluje u oblasti solarne energije.
TI BiH problematizuje i angažman Maje Kolak, koju navodi kao sekretara gradskog izbornog štaba SNSD-a Trebinje i izvršnu direktoricu za finansijsko-pravne poslove u „SE Trebinje 1“.
Ovi navodi sami po sebi ne predstavljaju dokaz nezakonitosti, ali su dio šireg pitanja koje TI BiH postavlja – da li su kod javnih energetskih projekata dovoljno jasno razdvojeni javni interes, političke funkcije i privatni poslovni interesi.
„ZAKONSKE RUPE“ I JAVNI INTERES
Jedno od ključnih pitanja koje TI BiH postavlja jeste način na koji je kroz kombinaciju dodjele koncesije javnom preduzeću i kasnijeg prenosa vlasništva omogućeno da privatni, odnosno strani investitor uđe u projekat bez klasičnog javnog nadmetanja.
Prema ocjeni ove organizacije, takav model otvara prostor za zaobilaženje svrhe javnog tendera.
Istovremeno, Komisija za koncesije RS je u postupku koji je TI BiH pokrenuo tvrdila da su ispunjeni uslovi predviđeni pravilnikom za prenos koncesije.
Zato ključno pitanje nije samo da li je određena procedura formalno bila moguća, već i da li je javnost imala dovoljno informacija da procijeni da li je javni interes zaštićen.
ŠTA JE DANAS OSTALO OD PRVOBITNOG PLANA?
Projekat „Trebinje 1“ i dalje se nalazi u planskim dokumentima razvoja elektroenergetskog sistema. Prema Indikativnom planu razvoja proizvodnje NOSBiH za period 2026–2035, za „SE Trebinje 1“ navedena je instalisana snaga od 118,8 MW i planirana godina 2027.
To znači da priča o ovoj solarnoj elektrani nije završena promjenom vlasnika.
Naprotiv, ostaju otvorena pitanja o tome ko će konačno finansirati i izgraditi elektranu, pod kojim uslovima, koliko je javni sektor uložio, kakva su prava ERS-a i kakvu korist od projekta može imati Republika Srpska.
Upravo zbog toga TI BiH upozorava da bi budući veliki projekti obnovljive energije trebalo da budu praćeni većim nivoom transparentnosti, javnim nadzorom i jasnim pravilima o sukobu interesa.