Prije samo nekoliko godina, afrička kuga svinja pogodila je Semberiju jače nego bilo koju drugu regiju u Bosni i Hercegovini. Hiljade životinja su eutanazirane, farme su ostajale prazne preko noći, a mnogi proizvođači odustali su od posla kojim su se bavile generacije njihovih porodica.
Tada su se nizala upozorenja stručnjaka, veterinarskih službi i institucija. Govorilo se da će iskustvo epidemije zauvijek promijeniti odnos prema biosigurnosnim mjerama, kontroli kretanja životinja i odgovornosti vlasnika farmi. Nekoliko godina kasnije, novo žarište afričke kuge svinja ponovo je potvrđeno na području Semberije, kada se na jednoj od farmi u semberskom selu Gradac ponovo pojavila afrička kuga.
“Bolest je registrovana kod jednog našeg domaćina, nakon uginuća nekoliko životinja. Svi smo u strahu od tada, podsjetiću vas samo da je tokom epidemije 2023. godine u Semberiji eutanazirano oko 50.000 svinja, a procijenjena šteta premašila je 14 miliona KM. Tada nam je uništeno čak oko 80 odsto svinjskog fonda u Semberiji, od tih posljedica se i danas oporavljamo, mnogi su odustali od proizvodnje”, kaže za BUKU Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Istovremeno, dok institucije pojačavaju nadzor i pozivaju na striktno poštovanje biosigurnosnih mjera, u vodotocima su pronađeni leševi svinja, formiraju se divlje deponije sa ostacima životinja, a dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su sa uginulih životinja uklonjene ušne markice, kako bi se prikrili tragovi o vlasništvu.
“Mogli smo vidjeti u prethodnih nekoliko dana da oni nesavjesni domaćini odlažu leševe, odnosno uginule životinje u vodotokove, prave divlje deponije. U toku je postavljanje video nadzora, da se do kraja obračunamo sa onim ljudima koji bacaju leševe uginulih životinja i to rade sa jednom velikom nemarnošću, čineći krivično djelo sa predumišljajem, jer amputiraju uho životinje kako se ne bi vidjela ušna markica koja u stvari govori o porijeklu, odnosno govori ko je vlasnik navedene životinje”, rekao je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Semberija na prvoj liniji odbrane
Geografski položaj Semberije čini ovu regiju posebno osjetljivom. Blizina Srbije, intenzivna poljoprivredna proizvodnja i veliki broj farmi znače da svaka pojava bolesti u okruženju automatski povećava rizik i za domaće proizvođače. Tokom juna, potvrđena su nova žarišta u Sremu i Mačvi, područjima koja su geografski veoma blizu Semberiji i sa kojima postoji intenzivna komunikacija i promet. To znači da virus cirkuliše u širem regionu, zbog čega stručnjaci upozoravaju da oprez mora ostati na najvišem nivou.
Na to upozorava i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
„Sama epizootiološka situacija u Mačvi i Sremu, Hrvatskoj i dijelu Mađarske zahtijeva od nas maksimalni oprez. Mi smo ispred lokalnog kriznog centra taj maksimalni oprez pretočili u konkretne radnje. Ponudili smo materijalno-tehnička sredstva, ljudstvo i dezinfekciona sredstva kako bi se dodatno podigao stepen pripravnosti na graničnim prelazima na području Bijeljine“, rekao je Petrović.
Prema njegovim riječima, lokalna administracija insistira na pojačanim kontrolama i nadzoru kretanja životinja.
„Očekujemo odgovor Policijske uprave kako bi se formirale zajedničke kontrole koje bi činili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i veterinarski inspektori, a sve sa ciljem sprečavanja nelegalne trgovine i kretanja životinja, jer to predstavlja izuzetno veliki rizik za pogoršanje epizootiološke situacije.“
Ministrica poljoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić posebno je upozorila na činjenicu da su u posljednjem slučaju registrovane neobilježene životinje.
„Ovdje na teritoriji grada Bijeljina pojavila se afrička kuga, a ono što moram da kažem jeste da to nisu bile označene životinje. Apelujem na naše stočare, poljoprivrednike i sve ljude koji imaju farme da vode računa i da poštuju te stvari. Kada se desi pojava zarazne bolesti, posebno ako se ona proširi, ako nisu ispoštovane sve biosigurnosne mjere, zaista dolazi do narušavanja kompletnog sistema i tada smo svi u zajedničkom problemu“, upozorava Kuzmić.
Bolest koja ne ugrožava ljude, ali uništava čitave farme
Afrička kuga svinja nije opasna za ljude. Ne prenosi se na čovjeka i ne predstavlja javnozdravstveni problem u klasičnom smislu. Međutim, za stočarsku proizvodnju, ona predstavlja jednu od najopasnijih bolesti na svijetu. Virus napada domaće i divlje svinje, a smrtnost je izuzetno visoka. Ne postoji efikasna vakcina koja bi se koristila u redovnoj proizvodnji, niti lijek kojim bi se bolest liječila. Kada se potvrdi prisustvo virusa, jedina mogućnost ostaje usmrćivanje životinja kako bi se spriječilo dalje širenje.
„Kada sam čuo da je opet potvrđena afrička kuga, prvo sam pomislio na ono što smo preživjeli prošli put. Tada sam izgubio više od stotinu svinja. Trebale su mi godine da se oporavim. Ljudi misle da je to samo broj grla, ali nije. To su krediti, ulaganja, hrana, objekti, rad porodice. Sve nestane za nekoliko dana“, priča za BUKU Rajo Jakovljević, stočar iz okoline Crnjelova, koji je tokom prethodne epidemije pretrpio ogromne gubitke.
Njega, kaže, danas više od samog virusa plaši ljudska neodgovornost.
„Ako neko baci uginulu životinju u kanal ili rijeku, ugrožava stotine domaćinstava. Virus je opasan, ali čovjek koji krije problem često je još opasniji“, kaže jakovljević za BUKU.
Koliko je Semberija izgubila tokom prethodne epidemije?
Zašto ljudi kriju uginuća, pitanje je koje se postavlja nakon svake epidemije. Veterinari godinama upozoravaju da pojedini vlasnici pokušavaju izbjeći prijavljivanje uginuća zbog straha od ekonomskih posljedica. Neki se boje da će izgubiti čitavu farmu. Drugi strahuju od zabrane prometa. Treći smatraju da će problem riješiti sami. No, upravo tada, upozoravaju stručnjaci, nastaje najveća opasnost.
Iskustva iz Evrope, navode, pokazala su da afrička kuga svinja može mjesecima, pa i godinama, predstavljati problem ukoliko se ne sprovede dosljedna kontrola. Brojne zemlje bile su prinuđene na masovne eutanazije i velike finansijske gubitke zbog širenja virusa. Zbog toga stručnjaci poručuju da je odgovornost svakog farmera jednako važna kao i rad veterinarskih službi.
U Semberiji, gdje je svinjogojstvo mnogo više od obične poljoprivredne djelatnosti i predstavlja važan dio lokalne ekonomije, novo žarište afričke kuge nije samo vijest.
“Bolest koja ostane skrivena nekoliko dana može se proširiti na desetine drugih farmi. Ukoliko zaista ugine neka od domaćih životinja, ne oklijevajte, nego preko svojih veterinara i veterinarskih ambulanti obavijestite nadležne kako bi samu uginulu životinju zbrinula higijeničarska služba”, apelovao je na farmere dr Slaviša Cacanović, veterinar.
Kada se govori o afričkoj kugi, najčešće se spominje broj eutanaziranih životinja. Mnogo rjeđe govori se o posljedicama koje ostaju godinama. Mnogi proizvođači morali su ponovo graditi proizvodnju od nule. Neki su zatvorili farme, drugi su smanjili broj grla, treći su odustali od svinjogojstva. Posljedice su se osjetile i na tržištu. Manjak domaće proizvodnje doveo je do većeg oslanjanja na uvoz, a rast cijena stočne hrane dodatno je otežao oporavak.
Uprkos zabrinutosti, nadležni poručuju da nema mjesta panici.
„Trenutno je situacija povoljna i dalje činimo sve što je u našoj nadležnosti. U zemljama u okruženju imamo pojavu i širenje afričke kuge. Ukoliko svi budemo odgovorni i budemo se pridržavali mjera, odluka i preporuka ministarstva i svih učesnika u tom procesu, sigurna sam da ćemo uspjeti da spriječimo širenje bolesti“, rekla je ministrica Kuzmić.
Ipak, iskustvo pokazuje da uspjeh ne zavisi samo od institucija. Zavisi i od svakog pojedinca. Afrička kuga svinja ponovo je podsjetila Semberiju koliko je krhka granica između stabilnosti i krize.
Leševi u rijekama, divlje deponije, neobilježene životinje i pokušaji prikrivanja porijekla grla pokazuju da problem nije samo veterinarski. To je društveni problem, problem svijesti i odnosa prema zajednici. A odgovor na pitanje da li je Semberija nešto naučila iz prethodne epidemije nećemo dobiti iz saopštenja institucija. Dobićemo ga na farmama, u selima, na pijacama i pored rijeka u narednim danima i upravo tamo će se pokazati da li će novo žarište ostati izolovan slučaj ili početak još jedne krize koju je ovaj kraj već jednom skupo platio.