Lokalni izbori 2024 uvijek izazivaju pažnju javnosti, a ove godine situacija je dodatno zakomplicirana prisutnošću kontroverznih kandidata.
Lokalni izbori 2024 u Bosni i Hercegovini uvijek izazivaju pažnju javnosti, a ove godine situacija je dodatno zakomplicirana prisutnošću kontroverznih kandidata. Na listama se mogu naći različite osobe, uključujući one s kriminalnom prošlošću, zatvorenici i porezni dužnici.
Ovakva situacija postavlja važno pitanje o etici i odgovornosti u politici koje u Bosni i Hercegovini odavno nema, te o tome ko zapravo može predstavljati interese građana.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno dozvoljava kandidaturu osumnjičenih i optuženih osoba, sve dok nisu pravosnažno osuđene za neko djelo. Zakon propisuje sankcije, kao što je smjena, samo kada osoba bude izabrana na neku dužnost, a nakon toga se izrekne pravosnažna presuda ili kazna zatvora.
Jedina iznimka u ovom sistemu odnosi se na ratne zločince koji su već pravosnažno osuđeni i koji, dok izdržavaju kaznu, nemaju pravo glasa.
S druge strane, kandidati koji su osumnjičeni za krivična djela i nalaze se u pritvoru mogu biti kandidati na lokalnim izborima i voditi kampanju.
IZBORNA KAMPANJA IZ PRITVORA
U nastavku donosimo samo mali djelić izbornih kandidata koje je Akta.ba redakcija istražila, a koji će se naći na izbornim listama.
SNSD-ov kandidat za načelnika Sokoca Strahinja Bašević pušten je iz pritvora tri dana pred početak predizborne kampanje. Kao direktor Šumskog gazdinstva “Romanija” osumnjičen je zbog zloupotrebe položaja i to vezano za način na koji je ja saradnicima upravljao preduzećima za vrijeme pandemije koronavirusa.
Foto: Srna
Trenutno je Bašević poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Iz SNSD-a tvrde da je optužnica protiv njega politički motivirana.
Sličan slučaj zabilježen je u Općini Trnovo gdje je Ibro Berilo, aktuelni načelnik i kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), završio u pritvoru.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti Berila za organizirani kriminal, uključujući ilegalnu prodaju šume na Bjelašnici i prenamjenu zemljišta u građevinsko. Berilu je zaplijenjena imovina, a procijenjena šteta za državu prelazi 1,5 miliona eura.
Uprkos ozbiljnim optužbama, oba kandidata imaju pravo učestvovati na izborima, jer zakon ne zabranjuje kandidaturu osobama koje nisu pravosnažno osuđene.
Iz Centralne izborne komisije BiH (CIK) objašnjeno je da tokom ovjere kandidatskih lista, kandidati mogu djelovati samo na osnovu trenutnog statusa, a ne pravosnažne presude.
PRONEVJERE I DUŽNICI
Zlatan Kovačić zvani Foks, kandidat je Stranke za Bosnu i Hercegovinu za Općinsko vijeće Novo Sarajevo.
Poznat je kao suosnivač i direktor Zadruge, nekadašnji predsjednik Upravnog odbora Udruženja boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacije demobilisanih boraca Općine Centar u Sarajevu.
Boračku zadrugu “Prva Boračka Plodovi Bosne” osnovao je 2014. godine sa još četiri osobe. Uplatili su 250 KM osnivačkog kapitala i registrovali je za uzgoj, preradu i trgovinu poljoprivrednih i drugih proizvoda.
Poznat je po nanošenju štete organizacijama i pronevjeri novca koje je Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva provjeravalo kako je u ovoj organizaciji potrošen budžetski novac koji je dobijala od 2006. do 2008. godine, o čemu je CIN pisao.
Sada kao penzioner, Zlatan je spreman je, kaže, posvetiti svoje vrijeme i znanje za unapređenje ove općine.
Selver Zećirović, zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća u Općina Ilidža kandidat je za Općinsko vijeće Ilidža.
Zećirović je osnivač i vlasnik CAFFE BAR YU CAFFE Ilidža koji ima poreznog duga oko 146.000 KM. Pored vođenja privatnih poslova, protekle četiri godine obavljao je dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Ilidža, gdje je izabran za zamjenika predsjedavajućeg Vijeća.
Iako u pravnim državama neplaćanje poreza može biti osnov za isključenje iz kandidature, u Bosni i Hercegovini to još uvijek nije. Sve to navodi na jednostavno pitanje – zašto se izbornim kandidatima ne traže potvrde o nekažnjavanju i potvrde da nemaju dugovanja prema Poreznoj upravi FBiH? Zašto je “politički posao” izuzet od ove prakse?
Na kraju, spomenimo i optuženog bivšeg direktora OŠ “Grbavica I” Omera Begovića koji se povukao se iz izborne utrke pod pritiskom medija.
Protiv njega je Općinski sud u Sarajevu potvrdio optužnicu zbog propusta u vezi sa suspendovanjem nastavnika tjelesnog odgoja Samira Alihodžića, osuđenog za bludne radnje nad maloljetnom osobom.
Begović je bio kandidat Stranke za BiH i nosilac liste za Općinsko vijeće Novo Sarajevo.
OSUMNJIČENI ILI OPTUŽENI KANDIDATI – REDOVNA PRAKSA
Podsjećanja radi, i prethodnih godina se događalo da osumnjičeni ili optuženi budu kandidati na izborima. Na Lokalnim izborima 2016 je skoro 50 kandidata za načelničke pozicije bilo presuđeno, optuženo ili bilo pod istragom za teška krivična djela organiziranog kriminala, korupcije ili ratnih zločina.
Ova situacija u Bosni i Hercegovini, gdje osumnjičeni ili optuženi za teška krivična djela budu kandidati na izborima, postavlja ozbiljna pitanja o integritetu političkog sistema i pravilima kandidature.
U konačnici, pitanje kandidature osoba s kriminalnom prošlošću ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim reformama u izbornom zakonodavstvu i jačanju institucija koje se bave kontrolom i nadzorom političkih aktera.
Do tada – otvorite oči i dobro ispitajte kome dajete svoje glas!
Izvor Akta.ba redakcija