U Vijeću ministara BiH u srijedu (14.2.) je usvojena konačna verzija
odgovora na Upitnik Evropske komisije (EK). Odgovori će, kako je
najavljeno, biti uručeni predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru
tokom njegove posjete Sarajevu krajem februara 2018. godine.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić kaže da će time biti
završen „najkompleksniji i najsloženiji” proces u pristupanju BiH
Evropskoj uniji (EU). „Vlasti u BiH ovim su dokazale opredijeljenost EU i
zato očekujemo dobijanje kandidatskog statusa. Odgovori na Upitnik EK
govore o tome, ne gdje smo mi danas, nego gdje želimo biti sutra. Želimo
biti u EU kao punopravna članica, a kandidatski status koji očekujemo u
narednom periodu garancija je mladima i ostalima da ćemo živjeti u
evropskoj BiH“, rekao je Zvizdić.
Gostujući u programu TV1, predsjedavajući Vijeća ministara je rekao
da je do kašnjenja odgovora na Upitnik EK došlo zbog „složenog ustavnog
sistema“. „Da je bilo sve do Vijeća ministara, mi bismo bili spremni
poslati odgovore na upitnik već u februaru prošle godine. Do kašnjenja
je došlo zbog složenog ustavnog sistema BiH, a ustavne nadležnosti se
moraju poštivati jer su one bazno načelo mehanizma koordinacije, kao
ključnog instrumenta za realizaciju Upitnika EK i općeg procesa
evropskih integracija“, pojasnio je Zvizdić.
Građani, taoci „zaštite vitalnih nacionalnih interesa“
Za
kašnjenje u procesu odgovaranja na Upitnik EK kritičari optužuju
vlasti, podsjećajući da je od država Zapadnog Balkana BiH posljednja u
procesu sticanja kandidatskog statusa, ako se izuzme Kosovo koje je u
ovaj proces ušlo dosta kasnije i koje sa EU pregovara po posebnim
uslovima. Politički analitičar Almir Terzić kaže da su vlasti u BiH
građanima tako uskratile brojne benefite Pretpristupnih fondova koji su
mogli biti iskorišteni u oblasti regionalnog razvoja, razvoja ljudskih
kapaciteta i poljoprivrednog i ruralnog razvoja, što je bilo dostupno
samo zemljama kandidatima.
„A trebalo je tako malo da i BiH uz Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, a
kasnije i Albaniju bude bar u kandidatskom rangu – provođenje presude
Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’, koji bi ne
samo eliminirao nepravdu prema građanima u BiH da biraju i budu birani
ma kojem narodu ili ostalima pripadali i ma iz kog dijela države
dolazili, nego bi uveliko bili izbjegnuti i problemi koje sada imamo oko
izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Izgubili smo godine na
uspostavljanju Mehanizma koordinacije i dogovora o popisu stanovništva.
Građani su godinama bili taoci politika zaštite ‘vitalnih nacionalnih
interesa’ iza kojih se krio lični interes ostanka na vlasti po svaku
cijenu, što je uključivalo i širenje straha te raspirivanje
međunacionalne mržnje i etničkih podjela. Ta matrica se do danas nije
promijenila”, kaže Terzić.
Očekuju se dodatna pitanja
Terzić
pojašnjava da nakon analize odgovora na Upitnik „sasvim sigurno”
slijede dodatna pitanja sa zahtjevima za pojašnjenja već dostavljenih
odgovora, a potom i čekanje na odluku o kandidatskom statusu. „Najave da
bi se status kandidata za BiH mogao očekivati tek 2019. godine potpuno
destimuliraju građane BiH koji će i dalje spas tražiti ponajprije u
Njemačkoj, a potom i drugim državama EU. Pitanje je ko će na kraju
ostati u BiH i čekati 2030. godinu i punopravno članstvo u EU. Mladi i
ostali u ovoj zemlji žele bolji život sada, a ne za 20 ili 30 godina.
Niko više nema vremena za čekanje, jer se retorika u BiH nije
promijenila ni 20 godina nakon rata. Zato svakim danom sve više građana
pakuje kofere i ide iz svoje zemlje. Drugi bi se stidjeli onoga čime se
vlasti u BiH hvale i što predstavljaju kao napredak na evropskom putu“,
kaže Almir Terzić.
Odgovori BiH na Upitnik EK pripremljeni su na 20.000 stranica uz koje
se u Brisel dostavlja i više od 1.100 akata (zakona, podzakonskih akata
i drugih materijala) na koje se referira u odgovorima. U ovaj proces
bilo je uključeno više od 1.200 državnih službenika sa svih nivoa vlasti
u BiH.