Na dnevnom redu naredne sjednice Narodne Skupštine RS 22.maja naći će se i kontroverzni Prijedlog zakona o Posebnom registru neporfitnih organizacija u Republici Srpskoj.
Neprofitnim zakonom, prema prijedlogu Zakona, zabranjuje se politička aktivnost, a spekatar političkih aktivnosti je toliko širok da se političkom aktivnošću može nazvati i obraćanje institucijama.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac u komentaru za magazin Buka izjavil aje ranije da je ovaj prijedlog zakona rigorozniji od teksta u njegovom nacrtu, ali i da je ovaj zakon opasniji od izmjena Krivičnog zakonika kojim je kleveta postala krivično djelo.
„Mislim da je puno opasniji za aktivizam i rad civilnog društva od rekriminizacije klevete i evo, čekamo reakciju. Vijest je još svježa, ali smatram da bi reakcija, otpor i djelovanje, koje treba da pošalje jasan stav i kritiku ovog predloga, trebalo da bude mnogo glasnije nego na sve ove prethodne mjere koje su, ustvari, sve jedan isti paket mjera kako bi se u potpunosti ugušilo bilo kakvo djelovanje u javnom interesu“, kaže Kisin Zagajac.
Na pitanje od koga je izostala reakcija kaže od onih koji su najviše pogođeni, a to je civilno društvo odnosno nevladine organizacije, mnogi mediji koji su registrovani kao nevladine organizacije, ali i svi ostali građani koji se bave temama od javnog interesa.
„Djelovanje civilnog sektora kao što je humanitarno djelovanje, djelovanje na polju ljudskih prava, na polju socijalne pravde, zaštite manjinskih prava i slično je ugroženo. Ukoliko građani žele da takve organizacije postoje i da štite interese i prava građana, onda bi trebalo da se uključe u tu borbu. Ovo je borba svih nas“, kaže Kisin Zagajac.
Podsjeća da je zakon kojim je rekriminalizovana kleveta pretrpio mnoge promjene od nacrta do konačnog usvajanja, te da je pritisak javnosti doprinio drugačijem definisanju i usmjerenju na određenu vrstu javnog izražavanju.
„Međutim u ovom prijedlogu zakonodavac je zabranio bilo kakav oblik, kako on to naziva, političke aktivnosti a onda je definisao političku aktivnost kao bilo koju aktivnost usmjerenu ka javnim organima i javnom interesu. Apsolutno bilo kakva aktivnost nevladinih organizacija koja se neće dopasti nosiocima javnih funkcija može biti proglašena političkom i samim tim da se sudu proslijedi zahtjev da trajno zabrani rad toj nevladinoj organizaciji“, kaže sagovornica Buke.
„Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske“, navedeno je u članu 3, stav 2 ovog zakona.
U članu 3 navodi se da neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti politička aktivnost.
Ovaj član zakona mogao bi dovesti u pitanje i rad velikog broja nezavisnih medija koji su registrovani kao udruženja odnosno nevladine organizacije. Zakon je takvim medijima zabranio političku aktivnost pod koju se može podvesti i svakodnevno traženje informacija od institucija. U istom problemu si i ostale neprofitne organizacije.
„To se odnosi na osnovno ljudsko pravo neposrednog učešća kroz građanske inicijative, davanje prijedloga i mišljenja na određene zakone, mjere, učestvovanje u javnim raspravama, kritikovanje određenih mjera, bukvalno bilo kakva aktivnost koja je vezana sa radom i djelovanjem javnih organa RS može biti proglašena političkom aktivnošću i da se toj nevladinoj organizaciji zabrani rad. Takođe su ubacili sada na prijedlog u odnosu na nacrt i dio gdje se strogo zabranjuje aktivnost koja, kako oni definišu, narušava integritet Republike Srpske“, dodaje Kisin Zagajac.
Opis političke aktivnosti je, dodaje naša sagovornica, toliko široko postavljen da se bilo kakva kritika na rad organa može smatrati narušavanjem integriteta što za posljedicu može izazvati gašenje organizacije.
„Opet, s treće strane, tolike su obaveze nametnute svim nevladinim organizacijama koje se na bilo koji način pomažu iz međunarodnih izvora, da bukvalno svakih petnaest dana po prilivu jedne konvertibilne marke ili bilo kojeg drugog oblika pomoći, kao što je zajednička aktivnost, savjetovanje i slično, morate popunjavati tonu obrazaca, prijave Ministarstvu pravde pored polugodišnjih i godišnjih izvještaja koje ste takođe dužni. Umjesto da radite ono što vam je statutarni cilj, vi čete da se dopisujete sa ministarstvom pravde svakih sedam dana, što u konačnici jeste bila intencija da se svi mi umorimo i da odustanemo od rada za javno dobro“, upozorava Kisin Zagajac.
Upitana da li je ovakav zakon u skladu sa Ustavom odgovor da nije.
„Ovo je izričito napad na spektar osnovnih ljudskih prava. Prvenstveno na pravo na udruživanje, pravo na slobodnu javnu riječ, pravo na kritiku, pravo na slobodu rada i djelovanja. Ukoliko se bilo šta od vašeg javnog rada može proglasiti nedozvoljenim i da se donese mjera da se ugasi vaša organizacija, onda vi nemate ni pravo na rad. Tako da, zakon je zaista vrlo problematičan, čak surov. Mislim da će zadati vrlo jak udarac nevladinom sektoru i da će mnoge nevladine organizacije donijeti odluku da više ne postoje“, zaključuje Kisin Zagajac.