Poslije vrelog proljeća koje je bilo veoma nestabilno, sa velikim oscilacijama temperature, atmosferskog pritiska i vlage, dolazi nam i ljeto. Očekujemo da nam ljeto podari mnogo sunca, a sa njim i vitamin života – vitamin D. Hvala suncu za sve njegove blagodati.
Vitamin D se naziva „vitaminom života“ jer učestvuje u brojnim metaboličkim procesima važnim za zdravlje. Bolesti kostiju i rahitis samo su vrh ledenog brijega kada govorimo o zdravstvenim problemima koji se povezuju s nedostatkom vitamina D.
Da bi se proizvela dovoljna količina vitamina D, neophodno je pravilno izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Djeca do godinu dana ne smiju biti izložena direktnom djelovanju sunčevih zraka, već treba da borave u hladu.
Starija djeca i odrasli treba da se sunčaju u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima – prije 11 časova i poslije 17.30 časova.
Ukoliko se pridržavate ovih termina za izlaganje suncu, nije poželjno na tijelo nanositi zaštitne kreme za sunce. Preparati za zaštitu od sunca moraju se koristiti ukoliko boravite na otvorenom u periodu od 11 do 17.30 časova, čak i kada ste u hladu. Sredstva za zaštitu od sunca mogu smanjiti stvaranje vitamina D u koži, zato je važno pravilno odabrati vrijeme izlaganja suncu.
Dobro je podsjetiti se i drugih važnih savjeta za očuvanje imuniteta i zdravlja djece i odraslih.
Djeca i starije osobe posebno teško podnose nagle vremenske promjene, iako ni srednje generacije nisu u potpunosti zaštićene. Zbog toga su negativne posljedice visokih temperatura moguće, pa je važno preventivno djelovati.
1. Unos dovoljne količine tečnosti
Neophodno je unositi što više tečnosti – vode, limunade, slanih supa. Preporučuje se piti vodu sobne temperature, a smanjiti unos kafe i čajeva koji djeluju diuretski.
Zašto je to važno?
Smanjen unos tečnosti i širenje krvnih sudova na visokim temperaturama mogu dovesti do dehidracije i povećanja gustine krvi. Gusta krv pogoduje stvaranju trombova u krvotoku i povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija, uključujući infarkt srca ili moždani udar.
Posebno su ugrožene starije osobe i djeca, pa ih treba često podsjećati da piju vodu. Starije osobe s godinama gube osjećaj žeđi, dok djeca često „zaborave“ da piju dovoljno tečnosti.
Starije osobe često koriste lijekove za snižavanje krvnog pritiska i diuretike, a uz smanjenu funkciju bubrega mogu biti podložnije dehidraciji i padu krvnog pritiska. Poželjno je posavjetovati se sa ljekarom i po potrebi prilagoditi terapiju vremenskim uslovima. Redovne kontrole krvnog pritiska su obavezne.
Zbog nezrelosti dječjeg organizma i nerazvijenog osjećaja žeđi, djecu moramo često podsjećati da piju vodu ili druge vrste tečnosti. Djeca su sklonija brzom gubitku vode, što može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje.
Da bi se to spriječilo, važno je:
- skloniti se sa sunca u periodu od 11 do 17 časova;
- zaštititi glavu šeširom ili kačketom;
- konzumirati voće i svježe povrće jer sadrže mnogo vode, minerala i vitamina.
U ljetnim mjesecima češće se javljaju urinarne infekcije, a dovoljan unos vode može pomoći u njihovoj prevenciji. Voda podstiče normalan rad bubrega i mokraćnih puteva, čime se smanjuje mogućnost zadržavanja bakterija.
Tokom visokih temperatura brojni mikroorganizmi se mogu brže razmnožavati, posebno ukoliko se ne vodi računa o higijeni hrane, ruku i usne duplje. Zbog toga pravilna higijena predstavlja jedan od važnih načina očuvanja zdravlja.
Uz redovno pranje zuba, može se koristiti ispiranje usta čajem od kadulje (žalfije).
Tečnosti koje djeca piju poželjno je držati u termos bocama kako bi se spriječilo njihovo zagrijavanje i razvoj mikroorganizama. Preporučljivo je koristiti čašu, a ne piti direktno iz boce.
Oči treba zaštititi sunčanim naočalama posebno tokom boravka pored vode.
Prije odlaska na godišnji odmor dobro je razmotriti uzimanje probiotika i konzumaciju jogurta kako bi se očuvala zdrava crijevna flora, koja ima važnu ulogu u imunitetu.
Ne zaboravite putnu apoteku.
Ukoliko vaše dijete boluje od opstruktivnog bronhitisa, astme, laringitisa ili drugih alergijskih bolesti, ponesite inhalator i lijekove koje dijete koristi tokom napada.
Odlazak na more, planinu, jezero ili selo ne znači da dijete neće reagovati, jer svaka promjena klimatskih uslova može biti okidač za pojavu simptoma osnovne bolesti.
Često se dešava da dijete sa hroničnom bolešću disajnih puteva prvi dan odmora dobije napad, zbog čega se ljetovanje može pretvoriti u neprijatno iskustvo. Zato je važno pridržavati se terapije koju je propisao ljekar i imati lijekove pri ruci.
Putna apoteka treba da sadrži:
- lijekove za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen);
- probiotike i preparate za rehidraciju;
- kapi za nos;
- antibiotske kapi za oči (prema preporuci ljekara);
- sirup protiv alergije (loratadin ili desloratadin, prema preporuci ljekara);
- antibiotsku kremu za kožu (prema preporuci ljekara);
- fiziološki rastvor;
- sredstva protiv komaraca i preparate nakon ujeda insekata;
- zavoje i gazu;
- sredstvo za dezinfekciju i zaštitu rana.
Učinite sve da uživate na odmoru i da vaši mališani dožive ljeto koje će pamtiti cijelog života.
Prim. dr med. Zdenka Škorić-Kovačić
pedijatar – kardiolog