Zvanična predizborna kampanja počinje 7. septembra, ali kao i ranijih
godina kada su se održavali izbori i ove godine politički subjekti su
krenuli s reklamiranjem mnogo ranije. Problem je taj što Centralna
izborna komisija BiH najčešće ne može dokazati odgovornost za
preuranjeno oglašavanje na društvenim mrežama jer se ne može utvrditi
porijeklo uplate ili osoba koja je odgovorna za postavljanje sadržaja.
“U članu 11. stav (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih
subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja
izbora propisano je da se zabrane kao i druga ograničenja iz Poglavlja
16. Izbornog zakona BiH odnose i na ostala sredstva komunikacije kojima
se može isporučiti zvučni video ili tekstualni sadržaj”, rečeno je iz
CIK-a kao odgovor na poslaničko pitanje Saše Magazinovića, poslanika u
Predstavničkom domu PS BiH.
Zabrana se krši i tokom predizborne šutnje. Oglasi sa društvenih mreža
se ne skidaju, a redovno se šalju i SMS poruke u kojima se poziva da
glasate za određene kandidate. Nerijetko se šalju i video snimci putem
Vibera. Članom 7.4. Izbornog zakona BiH propisano da je u periodu koji
počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog
zatvaranja zabranjeno političkim subjektima učešće u javnim političkim
aktivnostima.
Stavom 2 navedenog člana propisana je i zabrana korištenja domaćih i
međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem uticaja na birače, a to
podrazumijeva sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili
tekstualni sadržaj. Takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na
radio i televizijski program, štampane medije, internet, SMS poruke ili
videporuke isporučene putem mobilnih telefona.
“Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti online
mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja
prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i
slika s ciljem uticaja na birače, CIK nije mogla na pouzdan način
utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u
kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti sa sigurnošću moglo utvrditi ko
je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan
jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih
političkih subjekata i lica koja bi se mogla sankcionisati. Na taj način
ova ovlast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutno postoje
primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci
protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju
putem društvenih mreža i online medija ,te se može nažalost zaključiti
da se radi o svojevrsnoj sivoj zoni”, kazali su iz CIK-a BiH.