Čovječanstvo se priprema za život van Zemlje, a jedno od ključnih pitanja biće – kako proizvesti dovoljno hrane. Naučnici već eksperimentišu sa uzgojem biljaka u svemiru, a neke kulture mogle bi jednog dana uspijevati i na Mjesecu ili Marsu.
Ako ljudi zaista počnu da grade trajna naselja van Zemlje, kako se očekuje u narednih nekoliko decenija, pitanje hrane biće jednako važno kao i pitanje energije, vode i skloništa.
Profesor Univerziteta Kent Najdžel Dž. Mejson, koji se bavi istraživanjem biljaka i klimatskih promjena, smatra da će se čovječanstvo morati prilagoditi potpuno drugačijim uslovima.
Mjesec kao prva stanica
Prema njegovim riječima, narednih desetak godina moglo bi donijeti veliki broj novih svemirskih stanica, uz sve intenzivnije misije SAD, Kine i privatnih kompanija.
Cilj više nije samo otići na Mjesec, postaviti zastavu i vratiti se.
Plan je da se počnu graditi staništa u kojima bi ljudi i roboti mogli duže boraviti i raditi, slično istraživačkim bazama na Antarktiku ili naftnim platformama.
A čim ljudi ostanu duže – moraće da imaju i svježu hranu.
Na Mjesecu nema dostave hrane
Astronauti danas uglavnom zavise od hrane dopremljene sa Zemlje. Međutim, za trajna naselja takav sistem bio bi izuzetno skup i komplikovan.
Zato naučnici već eksperimentišu sa uzgojem biljaka u svemiru.
U dosadašnjim eksperimentima uzgajane su zelena salata, paradajz, rotkvice, leblebije i brokoli.
Meso je, za sada, mnogo veći problem, dok se biljke mogu uzgajati uz pomoć hidroponike – bez klasičnog zemljišta, u vodi obogaćenoj potrebnim hranljivim materijama.
Zemlja sa Mjeseca nije kao ona na Zemlji
Na Mjesecu nema plodnog zemljišta kakvo poznajemo.
Njegova površina sastoji se od materijala koji nema organski sadržaj potreban biljkama. Ipak, naučnici istražuju mogućnost da se taj materijal obogati hranljivim materijama.
Druga opcija je upravo hidroponika, odnosno uzgoj biljaka bez zemlje.
Posebno je važno što bi se u budućnosti mogli koristiti materijali i resursi koji već postoje na Mjesecu ili Marsu, kako bi se smanjila količina tereta koji se mora dopremati sa Zemlje.
U svemir se šalje sjeme, a ne biljka
Zanimljiv je i način na koji naučnici planiraju da pokrenu poljoprivredu van Zemlje.
Umjesto velikih i osjetljivih biljaka, u svemir se šalje sjeme.
Biljke teško podnose ogromne sile koje nastaju tokom lansiranja rakete, zbog čega bi buduće svemirske bašte trebalo da nastaju upravo iz sjemena.
Naučnici ispituju kako različite biljke klijaju i razvijaju se pod drugačijom gravitacijom, uz povećanu radijaciju i ekstremne temperature.
Jedna od ideja jeste i genetsko prilagođavanje biljaka kako bi bile otpornije na takve uslove.
Brokoli bi mogao uspjeti na Marsu
Među biljkama koje su privukle pažnju istraživača nalazi se i brokoli.
Prema Mejsonu, ova biljka pokazala je iznenađujuće dobre rezultate u eksperimentima i mogla bi biti jedna od kultura pogodnih za buduće uzgajanje u ekstremnim uslovima.
„Mrzim brokoli, ali on se pokazao fantastično“, našalio se profesor.
Ono što naučimo na Marsu moglo bi spasavati Zemlju
Istraživanje svemirske poljoprivrede nema za cilj samo prehranu budućih astronauta.
Naučnici smatraju da bi tehnologije razvijene za uzgoj biljaka na Mjesecu i Marsu mogle pomoći i na Zemlji.
Klimatske promjene već dovode do degradacije zemljišta i nestašice vode u pojedinim dijelovima svijeta.
Ako se razviju biljke koje mogu uspijevati uz minimalnu količinu vode i hranljivih materija, takva tehnologija mogla bi se primijeniti i u područjima pogođenim sušama i ekstremnim vremenskim uslovima.
A kakav je ukus hrane iz svemira?
Tu naučnike čeka još jedno zanimljivo pitanje.
Čak i kada biljka normalno raste, ne znači da će čovjek imati isti osjećaj ukusa kao na Zemlji. U svemiru se mijenja ljudsko čulo ukusa, između ostalog zbog drugačijih fizioloških uslova.
Zbog toga se pripremaju novi eksperimenti.
Planirano je da se u svemir pošalju listovi čaja, koji će nakon povratka na Zemlju biti podvrgnuti degustaciji kako bi se utvrdilo da li se njihov ukus promijenio.
Slični eksperimenti već su rađeni i sa čokoladom.
Prva hrana sa Marsa neće stići na Zemlju
Ako jednog dana na Marsu budu postojale funkcionalne bašte, njihovi proizvodi vjerovatno neće biti namijenjeni prodaji na Zemlji.
Ideja je mnogo jednostavnija – ljudi će ih jesti tamo gdje su uzgojeni.
Zelena salata i rotkvice mogle bi biti među prvim kulturama budućih svemirskih naselja, upravo zato što brzo rastu i relativno su jednostavne za uzgoj.
A možda će jednog dana na pakovanju zaista pisati: „Made on Mars“ – ali ne za kupce na Zemlji, već za prve stanovnike neke potpuno nove ljudske kolonije.