Evropska komisija očekuje konkretne korake od BiH, dok domaće političke elite, prema ocjenama analitičara, ne pokazuju volju za stvarnim promjenama.
Nova posjeta Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, Bosni i Hercegovini ponovo je pokazala da je Evropskoj uniji stalo da sve zemlje zapadnog Balkana ostanu uključene u evropski proces. Međutim, domaći politički faktori i dalje ne pokazuju entuzijazam da se nešto konkretno uradi na evropskom putu.
Kako saznajemo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto dogovorila je sa SNSD-om da za glavnog pregovarača BiH predlože Anu Trišić Babić, što je trenutno najveća prepreka za organizovanje prvog koraka ka otvaranju pregovora o članstvu. Iako su bili svjesni da prijedlog teško može proći, ovim su željeli da Fon der Lajenovoj predstave barem simboličan napredak.
Diplomatski izvori tvrde da bi posjeta predsjednice Evropske komisije bila „promašena“ da nije došla uz makar formalni dogovor o nastavku evropskog puta. Prema nekim informacijama, Dragan Čović i zvanični Zagreb su izvršili diplomatski pritisak na Banjaluku da napravi ovaj potez, kako bi BiH makar formalno pokazala spremnost za napredak i usvajanje liste reformi potrebne za pokretanje Plana rasta.
Opozicija u Republici Srpskoj i stranke „trojke“ iz Federacije BiH ne podržavaju imenovanje Trišić Babićeve, dok HDZ i SNSD ne žele da opozicija uđe u državnu vlast – što znači da će trenutna politička blokada vjerovatno potrajati i u 2026. godini.
Izvori iz briselskih struktura poručuju da će Evropska komisija pokušati prihvatiti predložene reforme s minimalnim izmjenama, kako BiH ne bi ostala posljednja zemlja regiona izvan Plana rasta. Ukoliko dođe do dogovora, naredna godina mogla bi biti obilježena pripremama za punu implementaciju reformi i korištenje dijela sredstava iz evropskog fonda vrijednog gotovo milijardu evra.
Ursula fon der Lajen pohvalila je bh. institucije za usvajanje niza zakona na evropskom putu, poručivši:
„Znam da ste na ovome naporno radili. Ostaćemo u bliskom kontaktu i ohrabrujem vas da finalizirate i ratifikujete sporazume potrebne za dobijanje sredstava. Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu iznosi skoro milijardu evra.“
Analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić smatra da je suštinski problem u tome što političke elite u BiH ne žele istinsko napredovanje:
„Uređen sistem uz vladavinu prava bi ih pomeo sa scene, a neki bi završili iza rešetaka. Promjene u korumpiranom sistemu značile bi kraj za mnoge koji danas vladaju, zato ne treba očekivati dubinsko čišćenje društva i institucija“, zaključuje Topićeva.