Islanđani će u subotu izaći na referendum na kojem će odlučivati da li njihova zemlja treba da obnovi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, a jedna od tema koja je neočekivano obilježila kampanju jeste – Donald Trump.
Američke prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, koji se nalazi manje od 300 kilometara od islandske obale, dodatno su ojačale argumente zagovornika približavanja Evropskoj uniji, piše Politico.
„Male i srednje države moraju da se drže zajedno“, poručio je bivši gradonačelnik Reykjavíka i poslanik Dagur Eggertsson, jedan od najistaknutijih predstavnika kampanje „Da“.
Prema njegovim riječima, pitanje Grenlanda pokazalo je da geopolitička pozicija Islanda više nije tako sigurna kao što se dugo vjerovalo.
Trump je tokom godine ublažio dio svoje retorike, ali je i u julu na samitu NATO-a ponovio da bi Grenland trebalo da bude pod kontrolom SAD, a ne Danske. Istovremeno, interes Rusije i Kine za Arktik i njegove resurse dodatno je otvorio raspravu o tome gdje Island treba da traži svoje dugoročne saveznike.
Referendum gotovo potpuno izjednačen
Ankete pokazuju da bi rezultat mogao biti veoma tijesan. Prema istraživanju Gallupa iz sredine avgusta, nastavak pregovora sa EU podržava 51,5 odsto ispitanika.
Ključna riječ obje strane u kampanji je – suverenitet.
Zagovornici članstva tvrde da bi bliže povezivanje sa EU ojačalo položaj male države u vremenu sve većih geopolitičkih tenzija. Protivnici, međutim, upozoravaju da bi članstvo moglo ograničiti upravo islandski suverenitet, prije svega kada je riječ o ribarstvu i poljoprivredi.
Neslaganja oko ribolovnih kvota bila su jedan od glavnih razloga zbog kojih je prethodni pokušaj Islanda da se priključi EU definitivno zaustavljen 2015. godine.
Island je već član Evropskog ekonomskog prostora i Schengena, a kroz sporazume sa EU primjenjuje oko tri četvrtine evropskih pravila. Istovremeno je član NATO-a i od 1951. ima poseban odbrambeni sporazum sa Sjedinjenim Državama.
Dio građana sada, međutim, otvoreno dovodi u pitanje pouzdanost Washingtona.
„Više ne možemo računati na SAD kao nekada. Mislim da treba da imamo bolje veze sa našim prijateljima i saveznicima u Evropi“, rekla je za Politico 68-godišnja Hannah Sigurðardóttir.
Protivnici nastavka pregovora odgovaraju da Trump neće vječno biti predsjednik i da su članstvo u NATO-u i postojeći sporazum sa SAD dovoljna zaštita.
Pored bezbjednosti, važnu ulogu na referendumu imaće i ekonomija. Island je u julu imao inflaciju od 5,6 odsto, gotovo dvostruko veću od eurozone, zbog čega dio mlađih birača u eventualnom približavanju EU i euru vidi mogućnost veće ekonomske stabilnosti.
Ipak, izvan Reykjavíka, posebno među poljoprivrednicima i ribarima, protivljenje članstvu ostaje snažno.
Subotnje glasanje neće odlučiti o ulasku Islanda u Evropsku uniju, već samo o tome treba li ponovo otvoriti pregovore o članstvu. Ali, u trenutku kada se Arktik pretvara u sve važnije geopolitičko područje, rezultat bi mogao odrediti strateški pravac zemlje za godine koje dolaze.