Norveška ne planira odustati od eksploatacije nafte i gasa u Barencovom moru, uprkos tome što Evropska unija podržava moratorijum na korištenje novih arktičkih energetskih resursa.
Norveški ministar energetike Terje Aasland poručio je da će Oslo nastaviti razvijati nalazišta u ovom području, koje smatra ključnim za buduću energetsku sigurnost Norveške, ali i Evrope, prenosi Index
„Arktik mora biti dio te priče“
Norveška je nakon početka rata u Ukrajini postala ključni dobavljač prirodnog gasa za evropsko tržište. Danas obezbjeđuje oko 30 odsto gasa potrebnog Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji.
Proizvodnja gasa prošle godine bila je blizu rekordnog nivoa, dok je proizvodnja nafte dostigla najviši nivo još od 2009. godine.
Ipak, zvanične prognoze pokazuju da bi nakon 2030. godine proizvodnja mogla značajno opasti ukoliko se ne pronađu i ne razviju nova nalazišta.
Upravo zbog toga Oslo posebnu pažnju posvećuje Barencovom moru.
„S obzirom na današnje geopolitičko i bezbjednosno okruženje, kao i stanje s resursima, smatram da je nastavak aktivnosti u Barencovom moru u interesu i Norveške i Evrope“, rekao je Aasland.
Norveška planira da proizvodnju i izvoz nafte i gasa zadrži na približno sadašnjem nivou najmanje do 2035. godine.
„Ako Norveška želi da ostane dugoročan dobavljač nafte i gasa za Evropu, Arktik mora da bude dio te priče“, poručio je norveški ministar.
„To je naše suvereno pravo“
Evropska unija podržava zabranu novih bušenja na Arktiku zbog zaštite životne sredine, ali istovremeno sve više razmatra pitanje kako pomiriti klimatske ciljeve sa potrebom za energetskom sigurnošću.
Norveška u razgovorima sa Briselom naglašava da su pojedini dijelovi Barencovog mora bez leda i pogodni za energetske aktivnosti, slično kao područja Sjevernog mora.
Oslo navodi i da eksploatacija prirodnih resursa doprinosi očuvanju radnih mjesta i stanovništva u sjevernim krajevima zemlje, uključujući područja uz granicu sa Rusijom.
Aasland je posebno naglasio da Norveška smatra razvoj svojih resursa suverenim pravom.
„Mi ćemo ta područja razvijati, a na Evropskoj uniji je da odluči da li će uvesti moratorijum na kupovinu tog gasa ili nafte“, rekao je.
Prema njegovim riječima, arktička nafta bi se i u slučaju evropskih ograničenja mogla prodavati na svjetskom tržištu, dok bi gas mogao biti izvožen kao LNG iz postrojenja Melkøya kod Hamerfesta.
IEA poziva Brisel da preispita stav
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol pozvao je Evropsku uniju da preispita protivljenje novim naftnim i gasnim projektima na Arktiku.
Birol smatra da će nove zalihe biti potrebne kako bi se dugoročno očuvala energetska sigurnost.
Kritičari takvog pristupa, međutim, upozoravaju da bi za razvoj novih arktičkih projekata bile potrebne godine i da oni zbog toga ne mogu brzo riješiti trenutne probleme evropskog energetskog tržišta.
Norveška više nije „zelena baterija Evrope“
Osim nafte i gasa, Norveška raspolaže ogromnim hidroenergetskim kapacitetima i godinama je višak električne energije iz hidroelektrana izvozila u Evropu putem podmorskih interkonektora.
Zbog toga se zemlja ranije često opisivala kao „zelena baterija Evrope“.
Aasland sada smatra da je takva ideja prevaziđena.
„To je bila pogrešna zamisao“, rekao je.
Norveška neće graditi nove interkonektore, ali Oslo istovremeno poručuje da ostaje posvećen snažnoj energetskoj saradnji sa Evropom.
„Budućnost je u veoma snažnom i integrisanom sistemu“, zaključio je norveški ministar.
Norveška se tako nalazi pred svojevrsnim energetskim paradoksom: želi ostati jedan od glavnih evropskih dobavljača energije, dok istovremeno pokušava balansirati između klimatskih ciljeva, vlastitih ekonomskih interesa i sve složenije bezbjednosne situacije u Evropi.