Poljoprivrednici širom Evropske unije upozoravaju na ozbiljne posljedice ovogodišnjih toplotnih talasa, nakon što su ekstremne temperature i dugotrajna suša pogodile brojne poljoprivredne regione.
Stručnjaci upozoravaju da bi manji prinosi mogli dovesti do rasta cijena hrane u narednim mjesecima, dok proizvođači već bilježe dramatične gubitke pojedinih kultura.
Prema podacima evropske agencije za klimatske promjene „Copernicus“, jun i jul bili su među najtoplijim periodima u zapadnoj Evropi, uz upozorenje na nastavak rizika od toplotnih talasa tokom avgusta i septembra.
U Francuskoj prinos nekog povrća mogao bi pasti i do 100 odsto
Francuska, jedan od najvećih proizvođača žitarica u EU, suočava se sa ozbiljnim problemima zbog nedostatka vode.
Rezerve podzemnih voda bile su početkom avgusta ozbiljno iscrpljene u velikom dijelu zemlje, dok su proizvođači povrća prijavili ogromne gubitke.
Veliko udruženje zadruga „Prince de Bretagne“ upozorilo je na ono što je opisalo kao „istorijsku krizu povrća“.
Prema njihovim procjenama, ovogodišnji prinos mogao bi biti manji za:
- 40 odsto kod graška
- 60 odsto kod brokule
- 50 do 100 odsto kod artičoka
Eric Legrasse, predsjednik francuskog udruženja proizvođača konzerviranog i smrznutog povrća „Unilet“, rekao je da su ekstremne vrućine pogodile i sjever i jugozapad zemlje.
Situaciju je opisao kao rijetku krizu.
Problem nije samo povrće: Nedostaje i stočna hrana
Toplotni talasi ne pogađaju samo biljnu proizvodnju.
Francuski stočari upozoravaju na sve veći nedostatak stočne hrane pred zimu, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje mesa, mlijeka i drugih proizvoda.
Problemi su zabilježeni i u živinarstvu.
Francuski Nacionalni odbor za podršku jaja procijenio je da su visoke temperature smanjile dnevnu proizvodnju za oko milion jaja, dok su pojedine farme prijavile i povećanu smrtnost živine.
U sjevernoj Italiji, jednom od ključnih evropskih područja za proizvodnju riže, nedostatak vode već je ostavio pojedina polja potpuno uništena.
Poljoprivrednici su prijavili njive sa osušenim biljkama i ozbiljnim gubicima prinosa.
Slične probleme prijavljuju i proizvođači u Španiji, gdje su zabilježeni pad proizvodnje žitarica i manjak stočne hrane.
Njemačka očekuje milione tona manje žitarica
Posebno ozbiljna situacija je i u Njemačkoj.
Njemačko udruženje poljoprivrednika upozorilo je da će ovogodišnja proizvodnja žitarica biti oko sedam odsto manja, odnosno za približno 3,3 miliona tona u odnosu na prošlu godinu.
U pojedinim južnim dijelovima zemlje situacija je još teža, a najpogođenije regije mogle bi se suočiti čak i sa potpunim propadanjem pojedinih usjeva.
Ni Poljska nije pošteđena.
Zbog dugotrajne suše postoji rizik da će zemlja morati da poveća uvoz hrane kako bi nadoknadila domaće gubitke.
Hoće li račun na kraju platiti potrošači?
Ekonomisti upozoravaju da se posljedice klimatskih ekstrema neće završiti na poljoprivrednicima.
Ako proizvodnja žitarica, povrća, voća, mesa i drugih proizvoda bude značajno smanjena, manja ponuda mogla bi se direktno odraziti na cijene hrane.
Analitičari „Zurich Financiala“ i pojedinih evropskih banaka procjenjuju da bi ukupna ekonomska šteta od toplotnih talasa za Evropsku uniju mogla iznositi između 50 i 180 milijardi evra.
A ukoliko se ekstremne temperature i suša nastave i tokom narednih sedmica, evropski poljoprivrednici mogli bi se suočiti sa još većim gubicima.
Najveći problem, međutim, tek bi mogao uslijediti – kada se ovogodišnji slabiji prinosi preliju na tržište i počnu da podižu cijene hrane u prodavnicama.