Ovaj slučaj Transparency international u BiH (TI BIH) prijavio je Komisiji još prošle godine, a Milinović je kažnjen obustavom 10% plate u narednih 6 mjeseci zbog sukoba interesa. Slučaj je sporan i što se prebacivanjem novca na račune Saveza izbjeglo provođenje postupka tendera za izgradnju ovog objekta na šta je TI BiH takođe upozoravao, naveli su iz TI BiH
ŠTA JE REKAO SAŠA TRIVIĆ OKO IZGRADNJE TENISKIH TERENA? POGLEDAJTE!!!
Milinović se oglasio i rekao da ne želi da bude, kako je rekao, na strani besmisla, istakavši da je na strani unapređenja sporta i doprinosa sportu, na strani šampiona i najboljih sportista svijeta koji su igrali na turnirima u Banjaluci. Ujedno najavio je ostavku na mjestu predsjednika Teniskog saveza Republike Srpske.
“Ovo što oni rade trajaće nekoliko medijskih i politikantskih dana, a ovo što smo mi uradili ostaje generacijama iza nas. Zbog svega ovoga povlačim svoju kandidaturu na mjesto predsjednika Teniskog saveza BiH i najavljujem ostavku na mjestu predsjednika Teniskog saveza Republike Srpske. Gospodo – srećno”, zaključio je Milinović.
Srpska open na jednokratnu upotrebu i šta sad?
Podsjetimo da je teniski kompleks izgrađen jer se ATP turnir “Srbija Open” preselio privremeno i jednokratno u Banjaluku, sa ciljem da se teniski centar “Novak” u Beogradu u tom periodu renovira.
Projekat su zajedno finansirali Grad Banja luka i Vlada RS, a sredstva su prebačena Teniskom savezu RS.
Od obećanja da će teren biti pretvoren u multifunkcionalnu dvoranu za sada nema ništa a jedini veći događaj koji je bio organizovan na ovom terenu jeste rođendanski košarkaški turnir IGOKEE.
Podsjetimo, da smo početkom februara 2023.godine ukazivali na upitnu finansijsku neodrživost ovog kompleksa, jer se za potrebe prevashodno ovog kompleksa Banjaluka zadužila za 25 miliona KM, čine je grad svoje dotadašnje ulaganje u ovaj projekat povećao sa do sada najavljenih pet miliona KM na 15 miliona KM.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je tom prilikom izjavio da je odluka o zaduženju donesena na posljednjoj sjednici organizacionog odbora turnira “Srpska open”:
“Jedna strana turnira obuhvata troškove organizacije, a druga troškove koji se odnose na infrastrukturu.Za infrastrukturu je potreban 21 milion KM, a najveći dio novca potreban je za dvoranu. Pošto će grad Banjaluka po završetku turnira dobiti sportsku dvoranu na upravljanje odlučeno je da Grad treba participirati više u ulaganjima. Zato idemo sa kreditom kako bi obezbijedili 15 miliona KM za dvoranu” kazao je tada Stanivuković.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je ranije za BUKU da mu definitivno nije jasno kakvi su to nivoi važnosti zbog kojih se radi jedan ovakav projekat i planira milionsko zaduženje.
“Mi se nalazimo u jednoj teškoj ekonomskoj situaciji i treba da se bavimo preživljavanjem, a ne luksuziranjem, da budem vrlo precizan.Redovi ljudi koji čekaju za obrok u Banjaluci su realna slika našeg života i onda sa druge strane treba posmatrati izgradnju sportske hale koja nije ni planirana, ni predviđena strateški, koja se gradi bez ikakvih prethodnih procedura i dokumenata i uopšte ekonomske isplativosti. Za bilo kakvo trošenje državnog ili javnog novca mora biti studija ekonomske isplativosti. Ona nije urađena. Ili zašto sa porodicom Đokovićem nije dogovoreno javno privatno partnerstvo. Đokovići uloži određeni dio novca, a Grad renta. To je moglo biti rješenje, jer jednostavno za ovakvu investiciju se ne zadužuje, jer nema ekonomske isplativosti“, jasan je bio Pavlović.
Zanimacija od 43 miliona KM
Premijer Republike Srpske rekao je sredinom decembra 2023.godine da je Vlada RS izdvojila 28 miliona KM za potrebe teniskog turnira „Srpska open i to sa pozicije javnih investicija – 10 miliona KM, a Ministarstvo porodice omladine i sporta RS izdvojilo je oko 18 miliona KM.
Kako je rekao, Grad Banjaluka za potrebe teniskog turnira izdvojio 15 miliona KM, čime je ovaj projekat zaokružen na 43 miliona KM.
Na pitanje ko je raspisivao tendere premijer je ovako odgovorio: „To pitanje treba postaviti Teniskom savezu RS, oni su sve to radili“
“Srpska Open” turnir ostavio je iza sebe pomiješane osjećaje. S jedne strane, turnir je privukao pažnju i posjetioce, ali s druge strane, ostavio je mnoga pitanja o opravdanosti visokih troškova i transparentnosti procesa. Ova situacija ukazuje na važnost balansiranja između ambicioznih projekata i održive finansijske odgovornosti, posebno u kontekstu javnih investicija i potrošnje našeg novca. Ali to toliko nije ni bitno. Važan je spektakl. Pa makar bio i jednokratan.