Doboj poplave ponovo su u centru pažnje nakon zahtjeva za izradu idejnog rješenja vrijednog 2,34 miliona KM, iako već postoje raniji projekti zaštite.
Zahtjev za izradu idejnog rješenja zaštite od poplava u Doboju, vrijedan 2,34 miliona KM, izazvao je ozbiljne sumnje u opravdanost troškova i procedura, upozorava Centar za humanu politiku u otvorenom pismu upućenom vlastima Republike Srpske. Kako navode, riječ je o poslu čija je realna vrijednost višestruko manja, te tvrde da je Vlada RS dovedena u zabludu prihvatanjem zahtjeva koji dolazi od, kako ističu, nenadležnog nivoa vlasti – Grada Doboja. U pismu se podsjeća da je Doboj već imao izrađene projekte i master plan zaštite od poplava nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, zbog čega se postavlja pitanje zašto se sada ponovo finansira izrada idejnog rješenja. „Na osnovu čega je odobreno ili će se odobriti 2,34 miliona KM za izradu idejnog rješenja kada je taj iznos oko pedeset puta veći od realne vrijednosti ovog posla“, pitaju iz Centra. Posebno problematičnim smatraju to što je, kako tvrde, Vlada prihvatila inicijativu bez ozbiljne analize i stručne podloge, oslanjajući se na, kako navode, „neozbiljnu informaciju od nekoliko redaka“.
Doboj poplave: Zašto se ponovo plaća idejno rješenje?
Iz Centra navode da na prethodno otvoreno pismo, upućeno 16. marta, nisu dobili odgovor od resornog ministra, zbog čega su se sada obratili premijeru, tražeći njegovo izjašnjenje. Među ključnim pitanjima su:
- zašto je prihvaćen zahtjev za finansiranje ako već postoje ranije izrađeni projekti,
- na osnovu čega Grad Doboj učestvuje u poslovima za koje nema formalne nadležnosti,
- te zašto se razmatra ponovno finansiranje već plaćenih rješenja.
Takođe upozoravaju na nejasnu formulaciju da Grad Doboj i „Vode Srpske“ zajednički pristupe izradi projektnog zadatka, iako su za taj segment, kako navode, nadležni isključivo resorno ministarstvo i ova javna ustanova.
Decenija bez realizacije ključnih projekata
U pismu se podsjeća da Doboj više od deset godina nakon poplava iz 2014. godine i dalje nema realizovane ključne projekte zaštite, uprkos postojanju ranijih rješenja. „Ako se ima u vidu značaj projekta za bezbjednost i razvoj grada, postavlja se pitanje zašto ranije usvojeni projekti nikada nisu realizovani“, navode. Iz Centra zaključuju da bi eventualno novo finansiranje idejnog rješenja predstavljalo neracionalno trošenje budžetskog novca, uz rizik da se isti posao plati više puta. Otvoreno pismo potpisuje predsjednik Centra za humanu politiku, Momir Dejanović.