Danas se navršava 12 godina od katastrofalnih poplava koje su 15. maja 2014. godine pogodile Doboj, kada je život izgubilo jedanaest građana, a pričinjena materijalna šteta procijenjena je na oko 170 miliona KM. Više od 3.000 objekata bilo je poplavljeno, a grad gotovo potpuno paralizovan.
I više od decenije kasnije, ključno pitanje ostaje — da li je Doboj danas sigurniji nego tada?
Šta je urađeno za 12 godina?
Nakon poplava izrađen je master plan zaštite vrijedan oko 25 miliona KM, ali njegova realizacija nikada nije završena. U proteklim godinama realizovani su tek parcijalni zahvati, uključujući izgradnju oko kilometar parapetnog zida, regulaciju potoka Liješanj i nabavku opreme za odbranu od poplava. S druge strane, ključni problemi ostaju neriješeni — korito rijeke Bosne nije uređeno, zaštitni nasipi nisu izgrađeni, a eksproprijacija zemljišta nikada nije završena.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da Doboj i dalje nema sistemsku zaštitu od poplava.
Krivična prijava: “Građani su i dalje ugroženi”
Uoči godišnjice, Centar za humanu politiku podnio je krivičnu prijavu protiv odgovornih u Gradu Doboju.
Predsjednik ove organizacije Momir Dejanović upozorava da se ključni problemi godinama ignorišu. „Korito rijeke Bosne nije uređeno i građanima i dalje prijeti opasnost od plavljenja. Opstrukcije u realizaciji plana mogu ponovo ugroziti ljudske živote, kao i 2014. godine“, poručio je Dejanović.
Arhitektica Biljana Gajin navodi da postoje jasni urbanistički planovi koji predviđaju zaštitni pojas uz rijeku Bosnu, ali da se oni ne poštuju. „U tom prostoru se ne bi smjelo graditi, ali se gradnja nastavlja. Projekat regulacije postoji, ali nikada nije proveden“, ističe Gajin.
Sličan stav imaju i građanski aktivisti okupljeni oko inicijative za kontrolisanu eksploataciju šljunka, koji upozoravaju da duž korita rijeke i dalje ne postoji adekvatan nasip koji bi zaštitio gradsko područje.
2,34 miliona KM za novi plan – iako je stari već postojao
Dodatne reakcije izazvala je odluka Vlade Republike Srpske iz februara ove godine da obezbijedi 2,34 miliona KM za izradu idejnog rješenja zaštite od poplava. Riječ je o dokumentu koji bi trebao obuhvatiti rijeku Bosnu i njene pritoke Spreču i Usoru, te definisati mjere poput nasipa, regulacije korita i drugih oblika zaštite. Međutim, problem je u tome što, prema tvrdnjama dijela javnosti i aktivista, slična dokumentacija već postoji i izrađena je nakon poplava 2014. godine — ali nikada nije realizovana. Drugim riječima — Doboj dobija još jedan plan, ali ne i konkretnu zaštitu.
Istovremeno, dobojske vlasti najavljuju i novo kreditno zaduženje kod Svjetske banke za realizaciju projekta sanacije i rekonstrukcije pumpne stanice, otpadnih i oborinskih voda na području Grada Doboj.
Dvanaest godina nakon poplava koje su odnijele ljudske živote, Doboj i dalje nema sistemsku zaštitu.
Planovi postoje, novac se izdvaja, ali radovi izostaju. U međuvremenu, građani ostaju između rijeke koja prijeti i sistema koji ne reaguje.