Dok se približavaju opšti izbori zakazani za 4. oktobar, podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH otkrivaju poražavajuću stvarnost: registracija birača iz inostranstva doživjela je potpuni fijasko. Od prošlog ciklusa kada je dijaspora bila “zlatna rezerva” političkih stranaka, ove godine imamo deset puta manje registrovanih glasača.
Brojke koje alarmiraju
CIK navodi da je do sada uslove za glasanje ispunilo svega 7.779 birača, dok je portalu e-Izbori pristupilo njih 11.379. Poređenja radi, na prošlim izborima taj broj je bio desetostruko veći. Rok za registraciju ističe 21. jula, ali trenutna dinamika ne ukazuje na značajniji preokret.
Zašto je dijaspora “odustala”?
Analitičari i dugogodišnji poznavaoci izbornog procesa ukazuju na nekoliko ključnih razloga za ovaj drastični pad:
- Manipulacije kao pravilo: U prethodnim ciklusima svjedočili smo bizarnim situacijama – od glasanja ljudi koji su fizički bili u BiH, a zavedeni kao glasači u konzulatima (Beograd), do masovnih prijava stotina ljudi sa jedne adrese.
- Obesmisljen proces: Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da su zloupotrebe udruženja i vjerskih zajednica u svrhu kontrole glasova u dijaspori obeshrabrile istinske birače. „Kada znate da vas neko kontroliše kako ste glasali, gubite volju za učešćem“, navodi Šehić.
- Povjerenje je na nuli: Politička ponuda je takva da građani – kako u BiH, tako i u inostranstvu – više ne vide smisao u glasanju. Predizborna obećanja su postala „zaboravljena“ onog trenutka kada se prebroje glasovi.
Političke stranke – nijemi posmatrači
Suad Arnautović iz CIK-a izrazio je iznenađenje pasivnošću političkih subjekata. Dok CIK tehnički provodi proces, političke stranke bi trebale biti te koje motivišu birače i objašnjavaju zašto je njihov glas važan. Međutim, čini se da su stranke odustale od dijaspore, vjerovatno jer je proces kontrole glasanja putem pošte postao komplikovaniji i manje podložan “starim metodama” manipulacije.
“Nova normalnost” ili kraj izbornog cirkusa?
Pad interesovanja dijaspore nije samo statistički podatak. To je direktan pokazatelj da je povjerenje u izborni proces u BiH trajno narušeno. Dok CIK pokušava uvesti nove tehnologije identifikacije kako bi spriječio “duhove” na biralištima, glasači su očigledno odlučili da u ovoj igri više ne žele da učestvuju.
Hoće li 21. jul donijeti ikakvu promjenu ili ćemo 4. oktobra gledati nikad tiše izbore iz inostranstva, ostaje da vidimo. Jedno je sigurno – dijaspora je poslala jasnu poruku o tome šta misli o trenutnom političkom stanju u domovini.