“Osuđeni počinitelji nisu vojnici koji su se borili za domovinu,
svoja sela ili obitelji nego zapovjednici koji su ubijali ratne
zarobljenike zaštićene Ženevskom konvencijom. Nema ništa herojskoga u
spaljivanju sela, iseljavanju ljudi iz njihovih domova ili poticanju
vojnika na masovno spolno nasilje”, kazao je Brammertz u
razgovoru vođenom prilikom njegova boravka u Sloveniji na nedavno
održanom seminaru za mlade pravnike, neposredno nakon izricanja presude
Ratku Mladiću.
“To je osuda Mladića i samo Mladića, a ne osuda naroda.
Vrlo je važno da zajednica iz koje je počinitelj razumije da mi to znamo
razlikovati”, kazao je Brammertz, dodajući da treba isticati kako
osuđenici u Haagu nisu heroji nego oni koji se lažno prikazuju
braniteljima svog naroda, a zapravo su iskoristili i izdali njegovo
povjerenje za svoje vlastite osobne i političke interese.
Brammertz je rekao da trenutačno nastavlja svoj rad u Haagu kako bi
se zaključio prijelaz sa ICtY-a na tzv. rezidualni mehanizam, dodavši da
na taj mehanizam prelaze i preostali postupci u slučajevima Stanišić
i Simatović, te žalbe Karadžića i Mladića, što je od velike važnosti,
ali da će mehanizam pružati i pomoć u suđenjima za ratne zločine pred
nacionalnim sudovima.
“Samo u BiH je više od tri tisuće neriješenih slučajeva ratnih
zločina. Naš ured ima 9 milijuna stranica dokumenata o konfliktu u
nekadašnjoj Jugoslaviji i sve su te informacije na raspolaganju
nacionalnim istražnim uredima”, kazao je Brammertz.
Prema njegovim riječima, današnja situacija u pogledu suđenja za ratne zločine kao dio procesa pomirenja nije pozitivna.
Postupci koji se vode u Srbiji, Hrvatskoj i BiH su spori, a
kvaliteta suradnje među tužilaštvima tih država slabija nego prije
nekoliko godina, među ostalim i zbog izostanka potrebne političke volje.
“U BiH i Srbiji moraju tek utvrditi novu strategiju tužiteljstva za
istraživanje ratnih zločina. To ćemo pitanje sigurno unijeti u naš
izvještaj koji pripremamo za Vijeće sigurnosti UN-a. Kvaliteta i obim
suradnje među državama nekadašnje Jugoslavije na tom se području na
žalost smanjuje”, kazao je Brammertz.
Dodao je kako mu razlog za optimizam u pogledu budućnosti tih
procesa u regiji daje činjenica da je s potporom Europske komisije
program obrazovanja u zadnjih devet godina prošlo 120 pravnika “iz
regije”.
“To je mlada generacija, oni su izbliza vidjeli kako Haag djeluje i
pogled na njih daje mi nešto razloga za optimizam. Kod nas su nakon šest
mjeseci spoznali da nismo politička ustanova iako kod nas nije sve
idealno”, kazao je Brammertz.
Kaže da je potrebno da se od počinitelja zločina ograde političari i
ne koriste nacionalističku retoriku, čime “oživljuju tamne duhove iz
90-ih godina”, te da je važno i djelovanje nevladinih udruga.
Takav je primjer jedne udruge mladih iz Hrvatske koja se javnim
pismom ispričala pripadnicima Srba za zločine počinjene u Oluji, kazao
je Brammertz za “Delo”.
“To je povijesna činjenica koju hrvatska strana rado negira”, kazao je Brammertz.
Brammertz je rekao da je zadovoljan presudama Karadžić i Mladiću i
da se osjeća “privilegiranim” zbog utjecaja koje će imati te presude.
Te dvije presude imat će utjecaj i od izuzetnog su značaja. Nadajmo
se da je to bio zadnji rat u Europi. I Mladić i Karadžić bili su
arhitekti etničkog čišćenja usred Europe, zato je važno da im je
presuđeno, kazao je Brammertz, dodavši da su mu susreti sa žrtvama
ratnih zločinma koji su svjedočili i koji su pravi heroji dali mnogo
više energije nego što ju je izgubio pri susretu s ratnim zločincima.
Mnogi ratni zločinci su inače normalni ljudi koji u ratnim
okolnostima izmaknu kontroli i rade stvari koje bi inače u normalnim
prilikama bile nezamislive, kazao je Brammertz, govoreći o svojim
iskustvima tužitelja na specijalnim tribunalima protiv zločina u Ruandi i
na području bivše SFRJ.