Nakon sastanka Milorada Dodika i Dragana Čovića ponovo je u prvi plan dospjela Centralna banka Bosne i Hercegovine – institucija koja čuva monetarnu stabilnost zemlje i upravlja deviznim rezervama koje su ove godine dostigle gotovo 20 milijardi KM.
Dodik je nakon razgovora sa liderom HDZ-a BiH poručio da će Centralna banka biti među prioritetima nakon formiranja vlasti na nivou BiH. Čović je, govoreći o toj instituciji, istakao da je HDZ-u važno da „zaživi“ njegovo učešće u Predsjedništvu BiH nakon osam godina.
Upravo zbog toga otvoreno je pitanje šta se nalazi u pozadini najava dvojice lidera – politička kontrola nad Centralnom bankom ili interes za ogromne devizne rezerve kojima institucija upravlja?
Gotovo 20 milijardi KM u deviznim rezervama
Centralna banka BiH nije obična državna institucija. Njena osnovna uloga je očuvanje monetarne stabilnosti, a u okviru valutnog odbora konvertibilna marka je vezana za euro.
Devizne rezerve predstavljaju ključni oslonac takvog sistema i ne mogu se jednostavno tretirati kao novac koji vlast može koristiti za pokrivanje budžetskih rupa.
Ipak, upravo je pitanje tih rezervi godinama privlačilo pažnju političara.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je jedan od razloga zbog kojih Dodik insistira na Centralnoj banci upravo činjenica da se u njoj nalazi ogroman iznos novca.
„Pokušava se i ono malo što ima sredstava u domaćim izvorima iskoristiti, nenamjenski utrošiti i onda dođemo do još većih ekonomskih problema“, ocjenjuje Gavran.
Crnadak upozorava na moguću destabilizaciju
Narodni poslanik Igor Crnadak smatra da je još rano govoriti o tome šta će konkretno biti potezi Dodika i Čovića, ali podsjeća na ranije najave i zahtjeve SNSD-a kada je riječ o Centralnoj banci.
Prema njegovoj ocjeni, pokušaj stavljanja institucije pod potpunu političku kontrolu mogao bi imati ozbiljne posljedice po monetarni sistem BiH.
„To bi moglo čak da vodi i ka, na neki način, rušenju ili destrukciji valutnog odbora, odnosno monetarnog sistema na kojem počiva Bosna i Hercegovina“, rekao je Crnadak.
Takav scenario predstavljao bi mnogo više od obične kadrovske promjene. Valutni odbor je temelj stabilnosti konvertibilne marke, pa bi svako ozbiljno političko zadiranje u njegov način funkcionisanja moglo otvoriti pitanje povjerenja u domaću valutu i finansijski sistem.
Ko kontroliše Centralnu banku?
Centralna banka ima Upravni odbor, guvernera i viceguvernere, a politički se biraju članovi Upravnog odbora.
Međutim, kako upozorava Gavran, operativno upravljanje institucijom do sada je uglavnom bilo nezavisno od dnevne politike.
„Možemo biti zadovoljni njenim doprinosom stabilnosti u monetarnom smislu“, smatra Gavran.
Prema njegovoj ocjeni, radikalna promjena postojećeg sistema zahtijevala bi mnogo širi politički dogovor i konsenzus.
Zato se iza najava Dodika i Čovića za sada ne može sa sigurnošću tvrditi da postoji konkretan plan za korištenje deviznih rezervi. Ali sama činjenica da se Centralna banka ponovo pojavljuje među političkim prioritetima, u trenutku kada se vlasti suočavaju sa sve većim finansijskim pritiscima, dovoljno je da otvori ozbiljna pitanja.
Zašto je trenutak posebno osjetljiv?
Najave dolaze u periodu kada se Republika Srpska suočava sa velikim obavezama i potrebom za novim zaduživanjem.
Zbog toga je pažnja javnosti posebno usmjerena na instituciju u kojoj se nalazi gotovo 20 milijardi KM deviznih rezervi.
Te milijarde, međutim, nisu budžetska rezerva iz koje entitetske vlasti mogu jednostavno uzeti novac za plate, penzije ili otplatu dugova. One imaju svoju zakonom definisanu ulogu i predstavljaju osnovu stabilnosti monetarnog sistema.
Upravo zato pitanje Centralne banke nije samo pitanje političkih imenovanja.
Ako se iza najava o „preuzimanju“ institucije krije pokušaj da se promijeni način upravljanja rezervama ili oslabi valutni odbor, posljedice bi mogle osjetiti sve građane BiH.
Za sada ostaje otvoreno šta će Dodik i Čović konkretno tražiti kada nova vlast bude formirana. Ali nakon njihovih poruka jedno je jasno: Centralna banka BiH ponovo postaje politička tema – i to u trenutku kada se oko nje nalazi gotovo 20 milijardi KM.